Osnovni cilj donošenja ovog zakona je da na sveobuhvatan, prezican i jednostavan način uredi pravila postupka unutar kojeg će biti moguće efikasno otkriti, osigurati i, po potrebi, privremeno oduzeti (do donošenja odluke Suda o trajnom oduzimanju) imovinsku koristi proisteklu iz zakonom zabranjenih i kažnjivih radnji koje imaju obilježja krivičnog djela. Poseban cilj Zakona je da se uspostava efikasnih mehanizmama za upravljanje imovinom koja je, na osnovu ovog i drugih zakonâ u Federaciji BiH, privremeno ili trajno oduzeta.

Kako se kaže u Prijedlogu novog zakona, niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, a sva imovina koja je trajno oduzeta postaje vlasništvo FBiH. Prema ovom zakonu postupa se na osnovu prijedloga tužioca, a u slučaju da tužilac u postupku ne podnese prijedlog za oduzimanje imovinske koristi, sud će po službenoj dužnosti donijeti takvu odluku.

Posebni postupak za oduzimanje imovinske koristi vodi se kada postoji osnovana sumnja da je učinjenjem krivičnog djela pribavljena imovinska korist, a nisu ispunjeni uvjeti za vođenje krivičnog postupka zbog smrti ili bjekstva osumnjičenog ili optuženog, a prijeti opasnost od nastupanja zastare krivičnog gonjenja. Prijedlog tužioca za pokretanje posebnog postupka može biti podnesen do isteka roka zastare pokretanja krivičnog postupka, propisanog odredbama Krivičnog zakona. Zastara podnošenja prijedoga i vođenja postupka ne može nastupiti prije isteka roka od pet godina, računajući od dana počinjenja djela.

Ukoliko je potrebno za sveobuhvatno utvrđivanje stvarnog porijekla, vrijednosti i strukture imovinske koristi za koju postoje osnovi sumnje da je pribavljena krivičnim djelom, nadležni tužilac može izdati naredbu za provođenje finansijske istrage. Svi organi vlasti i institucije u, posebno organi unutrašnjih poslova u kantonima i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Finansijska policija FBiH, Porezna uprava FBiH, Komisija za vrijednosne papire FBiH i Registar vrijednosnih papira u FBiH će, u okviru svojih nadležnosti, postupati u skladu sa nalozima tužioca koji je donio naredbu o provođenju finansijske istrage.

Imovinsku korist pribavljenju krivičnim djelom utvrđuje sud presudom kojom je optuženi oglašen krivim. Sud će presudom oduzeti i imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je pribavljena izvršenjem krivičnog djela, a počinilac nije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito.

Ako ovim zakonom nije drugačije propisano, izvršenje radi oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom određuje se i provodi na prijedlog Federalnog pravobranilaštva, a u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku u FBiH. Za donošenje rješenja o izvršenju nadležan je općinski sud.

U cilju obavljanja poslova i provođenja mjera predviđenih ovim zakonom, osniva se Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom. Njeno sjedište je u Sarajevu, a može imati i posebne organizacione jedinice izvan sjedišta.

Agencija je, uz ostalo, nadležna za upravljanje privremeno oduzetom i oduzetom imovinom po odredbama ovog i drugih zakona, analizu u području oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i stručnu edukaciju iz područja finansijskih istraga i oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Ona nema operativne nadležnosti za provođenje finansijskih istraga i oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

Prodaja imovine kojom upravlja i raspolaže Agencija vrši se javnim nadmetanjem koje se objavljuje u “Službenim novinama FBiH” i u najmanje dva dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području BiH. U slučaju da imovina ne bude prodana nakon jednog javnog nadmetanja, prodaja se može izvršiti na drugom javnom nadmetanju, ali za cijenu koja ne može biti niža od 50 posto procijenjene vrijednosti. Ukoliko u roku od godinu dana imovina ne bude prodana, može biti poklonjena ili uništena, o čemu odluku donosi Vlada FBiH na prijedlog direktora Agencije.

Novčana sredstva dobijena prodajom, Agencija drži na posebnom računu do konačne sudske odluke o njenom porijeklu. Ova novčana sredstva mogu se oročavati, isključivo kod banaka u većinskom vlasništvu FBiH, a prihod od kamate pripada Agenciji.

Vlasniku privremeno oduzete imovine za koju je utvrđeno da ne potiče iz krivičnog djela, bez odlaganja se vraćaju novčana sredstva dobijena prodajom te imovine uz obračunatu kamatu po viđenju.

Inače, Predstavnički dom Parlamenta FBiH je u nastavku 14. sjednice 26.4.2013. godine, zaključio da Nacrt zakona može poslužiti kao osnova za izradu Prijedloga, a Dom naroda je na sjednici od 15.11.2012. godine usvojio Nacrt zakona.

Premijer FBiH kao predlagač, odnosno Federalno ministarstvo pravde, kao obrađivač ovog zakona, postupajući po zaključcima Parlamenta FBiH, organizovali su javnu rasprave o Nacrtu. U okviru procesa konsultacija, koje su provedene u organizaciji Delegacije Evropske unije, održano je nekoliko sastanaka kojima su prisustvovali predstavnici pravosudnih institucija (Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Vrhovni sud Federacije BiH i Federalno tužilaštvo Federacije BiH), predstavnici predlagača (Vlada Federacije BiH) kao i eksperti iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, te Bosne i Hercegovine, koji su bili angažovani na IPA projektu „EU Support to Law Enforcement“- Komponenta IV. (Oduzimanje nezakonito stečene imovine), unutar kojeg je razvijeno osmanaest minimalnih pravnih standarda pod nazivom „Pravni okvir usaglašavanja oduzimanja nezakonito stečene imovine u zakonodavstvima u Bosni i Hercegovini”.

Proces konsultacija je nastavljen i direktnim kontaktima, kao i sastancima između predlagača i predstavnika gore spomenutih pravosudnih institucija kako bi zakon što moguće više bio usaglašen između svih involviranih strana u ovom procesu.

Kako bi bilo dovoljno vremena za pripemu primjene Zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom, on će stupiti na snagu osam dana nakon objave u „Službenim novinama FBiH, a primjenjuje se šest mjeseci nakon toga, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH .