Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH najviše nekadašnjih državljana BiH uzelo je pasoše Njemačke, a zatim Austrije
Bosna i Hercegovona i ove godine nastavila je bilježiti veliki broj ispisa iz državljanstva. Kako je za Fokus potvrđeno u državnom Ministarstvu civilnih poslova od januara do 20. maja ove godine iz knjige državljana BiH ispisalo se 1.009 osoba.
Ukoliko se ovom broju pridoda onaj iz 2020. kada se državljanstva naše zemlje odreklo 3.163 građana jasno je da ni pandemija niti otežano putovanje nisu spriječili 4.172 Bosanaca i Hercegovaca da postanu državljani neke druge zemlje. Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH najviše nekadašnjih državljana BiH uzelo je pasoše Njemačke, a zatim Austrije.
S brojem novoispisanih iz knjige državljana BiH u prošloj i u ovoj godini, a uzimajući sve poslijeratne podatke o ispisima iz bh. državljanstva vidljivo je da se BiH ubrzano bliži broju od 100.000 svojih državljana koji su u posljednjih 25 godina odlučili uzeti državljanstvo neke druge zemlje jer s najnovijim podacima broj ispisanih iz bh. državljanstva se kreće oko 95.000.
S obzirom na to da posljednje dvije-tri godine građani BiH masovno odlaze u evropske zemlje i da se njihov broj mjeri desetinama hiljada, procjenjuje se da bi nažalost, pravi val odricanja od bh. državljanstva mogao uslijediti u godinama pred nama, kad generacija ovih porodica koje odlaze “trbuhom za kruhom”, steknu pravo da uzmu državljanstvo u nekoj od evropskih zemalja.
Ukoliko vlasti u BiH ne učine napore da boljim uvjetima za život i rad ne zadrži građane da ostanu u svojoj domovini, ova zemlja će se brzo suočiti s problemom još većeg broja odlazaka ljudi, ali i njihovog ispisa iz knjige državljana.
Naime, trenutno Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom, a Danska je prije nekoliko godina donijela zakon koji omogućava njihovim građanima, među kojima ima i značajan broj bh. državljana, da uz danski, zadrže i pasoš matične zemlje.
Očigledno je da Predsjedništvo BiH koje je inače zaduženo za potpisivanje ovih sporazuma nije sposobno da ovu temu otvori na jednoj od sjednica kolektivnog šefa države, a kamoli da o tome pokrene razgovore sa zvaničnicima drugih zemalja.
S druge strane , vlasti u BiH naplaćuju ispis iz državljanstva i taj novac ubrajaju kao budžetski prihod kojeg troše godinama, prije svega za svoje potrebe.
Tako se po tom osnovu, od taksi koje se naplaćuju za odricanje od državljanstva, u budžet BiH samo u zadnje dvije godine slilo oko pet miliona maraka. Možda je i to jedan od razloga što se vlasti uopšte ne brinu što im se toliki broj građana odriče pasoša svoje zemlje.
Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju oni koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ.
U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa košta oko 1.000 KM.
Izvor: fokus.ba
2°