Kosponzori rezolucije o Srebrenici usaglasili su konačni tekst rezolucije koja bi se 23. maja trebala razmatrati na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija te ga uputili predsjedniku GSUN i članicama UN.

Tekst rezolucije je u većoj mjeri i ranije bio usaglašen, a posljednjih dana razmatrala su se dva amandmana koje je uputila Vlada Crne Gore.

Nakon temeljitog razmatranja, međuregionalna glavna skupina postigla je konsenzus o uključivanje amandmana Crne Gore koji su dorađeni i uvršteni u tekst rezulucije.

Prvi amandman glasi da je krivička odgovornost prema međunarodnom pravu za zločin genocid individualizirana i ne može se pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti skupini ili zajednica u cjelini. Time je jasno definirano da je odgovornost za genocid individualna čime je protivnicima rezolucije izbijen svaki argument za njeno odbijanje.

Drugi amandman Crne Gore “potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama” je redefiniran s obzirom na to da se pozivalo na “koegzistenciju entiteta Bosne i Hercegovine”. Ovaj amandman se “preokreće” i umjesto Dejtona, entiteta i koegzistencije govori o “jedinstvu u različitostima Bosne i Hercegovine” – kakva je vladala stoljećima a što postaje glavni moto EU (unity in diversity).

Kosponzori u pismu još navode da usvajanje rezolucije predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.

– Upućujemo naš kontinuirani poziv državama članicama da pruže potporu i supokroviteljstvo nacrtu rezolucije, u duhu ujedinjenja protiv poricanja genocida. Ponavljamo da ovaj nacrt rezolucije o sjećanju nastoji ujediniti, a ne dijeliti – navodi se u pismu i još jednom poziva članice da usvoje rezoluciju konsenzusom. 

Na kraju, rezolucija ima sedam tačaka:

1. Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici;

2. Bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice uključujući i kroz obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također u cilju sjećanja, sprečavanja poricanja i iskrivljavanja i pojava genocida u budućnosti;

3. Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenu sahranu, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanje zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;

6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi informativni program pod nazivom “Genocidu u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši tako aktivnosti na pripremama za 30. godišnjicu genocida 2025. godine;

7. Poziva sve države članice Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i
regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucija da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti.

RtvTk