Više od 20 posto igračaka i odjeće za djecu su po kvaliteti ispod standarda

Veliki broj jeftinih igračaka, većinom proizvedenih u Kini, prodaje se u BiH, iako su zabranjene u zemljama EU zbog otrovnog hemijskog sastava. Više od 20 posto igračaka i odjeće za djecu su po kvaliteti ispod standarda.

Dječija šminka, barbika, robot, plišani medo, jahač i podne slagalice samo su neki od proizvoda namijenjenih djeci, koji su u proteklih 12 mjeseci povučeni sa tržišta u Bosni i Hercegovini jer je utvrđeno da u sebi sadrže otrovne materije. Navedeni proizvodi otpuštaju boju, sadrže olovo ili otrovne ftalate i formamide koji se koriste kao omekšivači plastike. „Dokazano je da ove opasne supstance mogu izazvati mnoga oštećenja i poremećaje u dječijem organizmu, poput astme, karcinoma, endokrinih poremećaja, oštećenja bubrega i jetre te reproduktivnih organa” – upozorava dr Sonja Jovičević pedijatar.

Problem za potrošače opasnih proizvoda, uprkos propisanim standardima, ne zaobilazi Evropsku uniju, a potpuni nered vlada u zemljama koje još uvijek nisu njene članice, pa nisu ni obavezne poštovati propise Unije. Pritom nemaju razvijen sistem provjere kvalitete. Veleprodaja u BiH vrši uvoz igračaka po veoma niskim cijenama, što može biti pokazatelj slabog kvaliteta i štetnosti takvih igračaka.

Nepažnja prilikom kupovine igračaka

Roditelji traže igračke koje su prilagođene uzrastu djeteta. Njima je bitna igračka koja se djetetu sviđa. “Ne gledaju sastav, ni odakle je igračka uvezena” kaže Maja Rubić, prodavačica u trgovini za djecu. Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH objavljeno je da je u toku prošle godine zabranjen promet ili je uništeno više od 5.500 komada raznih igračaka i proizvoda za djecu. „Plišane igračke koje imaju bakterije ili čak viruse mogu da izazovu bolest tokom dužeg vremena.

Neke igračke imaju dijelove koji se mogu lako pokidati i povrijediti djecu, a nije neobično ni da se djeca ozbiljno razbole zbog igračaka lošeg kvaliteta”, navodi se u izvještaju. „Do sada nisam obraćala pažnju, vjerujte!” kaže jedna majka dok kupuje igračke za svoju djecu. Ipak, ima i onih, mada u znatno manjem broju, koji obraćaju pažnju na detalje. „”Uvijek pogledam da li je igračka potencijalno opasna za dijete, da ne bi poslije bilo posljedica!” govori jedna gospođa koju zatičemo u dječijem butiku.

Osim oznake “CE”, proizvodi koji su u skladu s propisima kojima se osigurava zaštita života, zdravlja, okoliša i potrošača moraju imati i izjavu kojom se garantuje sigurnosna provjera tog predmeta. Oznaka “CE”, koja zapravo znači Communauté Européenne (Evropske zajednice), u javnosti se nerijetko smatra oznakom za China Export. To je pogrešno, ali i nepotrebno s obzirom na to da svaki proizvod na sebi ima naznačenu zemlju porijekla, pa nije potrebna dodatna oznaka za proizvode iz Kine.

Upravo proizvodi iz Kine su najčešće oni koji bivaju povučeni s tržišta, jer se prave od najjeftinijih, ponekad i kancerogenih materijala, odavno zabranjenih i povučenih iz upotrebe u zemljama EU ali i Americi i Kanadi. Boje koje koriste za farbanje plastičnih igračaka i materijali kojima pune plišane igračke izuzetno su štetni. „Svaka igračka treba da sadrži te tri oznake, CE, izjavu o sigurnosti i dob djece za koji je namjenjena” pojašnjava prodavačica u trgovini za djecu. Međutim, BiH još uvijek nema propis koji bi detaljno razrađivao provjeru igračaka koje stižu na tržište. S obzirom na to da nismo članica EU, ni sigurnosna oznaka “CE” u Bosni i Hercegovini još nije obavezna.

Poražavajući rezultati provedene analize

Rezultati analize samo 65 igračaka za djecu koja je provela Agencija za nadzor nad tržištem BiH bila je poražavajuća. „Od tih uzoraka 55 posto je bilo neodgovarajuće” naglašava Lidija Lovrić iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH. Lovrić ističe i na šta roditelji prvo trebaju obratiti pažnju. „ Neka pročitaju deklaraciju i ono što mogu fizički primjetiti. Da li se skida boja, opadaju li dlačice? No, bez analize u laboratoriji više ne možemo doznati”.

Problem domaćeg tržišta je i činjenica da nema drastičnih kazni za proizvođače, odnosno uvoznike predmeta čija kvaliteta nije ispitana. „Nažalost, situacija kod nas je takva da, kada je zaštita potrošača u pitanju, živimo u prošlom vijeku. Krucijalni problem je što nemamo izrađenu državnu strategiju i program za zaštitu potrošača” – kaže Mesud Lakota iz Udruženja za zaštitu interesa potrošača u BiH. Odgovornost je na proizvođačima i distributerima da stavljaju sigurne proizvode na tržište. Oni, također, snose i troškove uništavanja povučenih igračaka. Svakako, i kupci bi trebali da povedu računa o onome šta kupuju.