Na području TK 385 osoba povrijeđeno je od strane životinja načešće pasa lutalica. Kako kod starijih osoba  tako i djece povrede su zastrašujuće i idu do te mjere da ljudi ostaju bez dijelova tijela. Ovom problemu konačno se mora stati u kraj, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo TK.

Nekontrolisano kretanja pasa lutalica postalo je nepodnošljivo za građane. Zastrašujuće vijesti o povredama  koje su nastale ugrizom pasa svakodnevno su prisutne u medijima. Da je broj ugriza enorman u odnosu na prethodne godine ukazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo TK. Ističu da bi do kraja godine broj ugriza od strane pasa mogao biti najveći u posljednjih pet godina.

„ Do danas mi smo imali 800 pregleda osoba od čega je 385 osoba povrijeđeno od strane životinja, najčešće su to bili psi.“ , istakao je dr. Blaško Topalović iz Zavoda za javno zdravstvo TK.

Prema izjavama povrijeđenih osoba, ugrizi se dešavaju iznenada. Psi iz čišta mira, ničim izazvani nasrću na građane a potom im nanose zastrašujuće povrede, ističe dr. Topalović. Kod odraslih,  povrede su obično na donjim ekstermitetima, dok su kod djece ugrizi najčešće evidentirani na gornjim ekstremitetima i glavi.

„ Do te mjere povrede idu da je pas odgrizao prst čovjeku. Prst nije nađen što mene upućuje na zaključak da ga je pas čak i  pojeo.“, napominje dr. Topalović.

Rješenje nije samo sterilizacija i kastriranje pasa. Kompletna  društvena zajednica treba konačno poduzeti nešto u rješavanju ovog sve prisutnijeg problema. Nije dovoljno, ističe dr. Topalović da radnici  komunalnih  službi pse pokupe, a potom oni koji dalje vode računa o njima iste svjesno ili ne,  puštaju ponovo na ulicu. Mimo lanca i povodca psi ne bi smjeli slobodno da se kreću.

„ Ja znam da na području TK ima i revnosnih ljudi koji pri komunalnim službama pomažu u rješavanju tog problema. Međutim očito je da tupostoji jedna diskrepanca između kadra koji to treba da provodi pa moram reći i želje pojedinih općinskih struktura da u tom smislu učine nešto značajno za zdravlje građana na čijoj opštini zapravo žive.“, upozorava dr. Blaško Topalović.

Postekspozicijska antirabična zaštita košta nešto više od 1500 KM. Iako je besplatna za građane, dr. Topalović se boji da ukoliko se nešto ne poduzme i ukoliko se broj ugriza ne smanji građani neće imati mogućnost na zaštitu. Na svu sreću do sada kod pasa koji su prošli desetodnevno posmatranje nakon incidenata nije zabilježeno bjesnilo.

Kalesija.com/RTVSlon