Pad nataliteta rezultira i padom broja učenika pa je tako FBiH u školskoj 2013/2014. imala 198.840 upisanih učenika u osnovnim školama, a u školskoj 2017/2018. godini 185.605, odnosno 13.235 manje.

Ovaj problem odražava se i na potrebe za brojem nastavnika kojih je prije pet godina bilo 15.417 a u 2018. ih je zaposleno 15.272, odnosno 145 manje.

Situacija nije bolja ni u srednjoškolskom obrazovnom sistemu FBiH u kojem je u školskoj 2013/2014. bilo 106.056 učenika, a u školskoj 2017/2018. godini 81.741 učenik.

– Analizom kretanja ukupnog broja učenika srednjih škola u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je u periodu školska 2013/14 – 2017/18. došlo do smanjenja broja učenika srednjih škola za 24.315 učenika, odnosno 22,93 posto – zaključuje se između ostalog u analizi Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.

Stav sindikata

Faruk Bešlić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazvanja i odgoja, nauke i kulture KS-a u razgovoru za Faktor ističe da “uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja imali smo veliki udar tako da se drastično smanjio broj učenika u srednjim školama”.

– U tom periodu koji je iza nas, u srednjoškolskom obrazovanju je umanjen broj nastavnika za oko 400, ali to su bili radnici na određeno vrijeme. Ovi koji su radili na neodređeno vrijeme nisu osjetili taj pad, ali pad je evidentan – istaknuo je Bešlić.

Pojašnjava da će “tendencija i dalje biti smanjivanje broja upisanih učenika. Mi moramo sagledati brojeve i trend smanjivanja nastavnika i učenika u školama jer više nije na isti način raditi prije rata, poslije rata i sada”.

– Sada je teže raditi i psihološki i metodološki, i bilo koji način jer je sada povećano maloljetničko nasilje, delikvencija, droga i tako dalje. Mi moramo nastavnike okrenuti u vezu sa odgojnim radom te da i to bude ravnopravan dio njihovih aktivnosti. Moramo pružiti nastavnicima šansu da sa tom djecom rade preko nastavnih sekcija i udruženja, da su djeca što više u školi. Ne smatramo da je to čuvanje tehnološkog viška, jer naprimjer liječenje jednog narkomana i posljedice koje on ostavi koštaju kao 10 nastavnika – rekao je Bešlić.

Ove godine ne očekuje značajniji pad broja učenika, a jedan od zahtjeva koji upućuju prema nadležnim institucijama jeste da se pojedinim nastavnicima osiguraju ugovori na neodređeno vrijeme.

– Jer mi imamo jedan broj nastavnika koji rade na određeno vrijeme zbog toga jer škole nisu sigurne da li će biti dovoljan broj časova sljedeće godine. To se odnosi na kulturu religije i vjeronauku jer to su fakultativni predmeti i mi ne znamo opredijeljenje učenika, svake godine je drugačije – kazao je Bešlić.

Proizvodnja nastavničkog kadra

Što se tiče smanjivanja upisa na fakultetima koji proizvode nastavnički kadar, stav Bešlića je da prvo treba znati da tu postoji negativna selekcija pri čemu “slabiji učenici upisuju te fakultete, dok naprimjer u Finskoj idu najbolji jer se najbolje i plaćaju”.

– Dalje, nekada je bilo 1 ili 2 nastavnička fakulteta, sada imamo u 30 kilometara po tri. Tu nema više rješenja. Kada se neko zaposli u obrazovanju, on je tu 40 godina, tu nema više radnog mjesta. Samo ko odlazi u penziji otvara novo radno mjesto i zato ta upisna politika mora biti vođena s jednog mjesta. Svaki učenik ili student ima pravo izbora, ali onda ima i pravo izbora da ne dobije posao. Ja sam svojim učenicima uvijek savjetovao da biraju posao za koji će dobiti radno mjesto makar ga i ne voljeli – zaključuje Bešlić.

Sedam preporuka ministarstva

Rješavanje ovog problema je kompleksno jer zadire u čitav niz društvenih, ekonomskih i političkih oblasti. Ali za početak, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je razvilo sedam ključnih preporuka.

Ističu da se obaveza devetogodišnjeg obrazovanja u osnovnim školama ne bi trebala smanjivati ni u jednom kantonu jer se “na taj način učenici određenog kantona stavljaju u nepovoljniji položaj u ostvarivanju prava na osnovno obrazovanje u odnosu na učenike iz ostalih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i drugih dijelova Bosne i Hercegovine”.

– Potrebno je svoj djeci predškolskog uzrasta osigurati mogućnosti da budu uključena u programe predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu, ali i uspostaviti efikasan sistem evidentiranja djece koja ne upisuju osnovnu i srednju školu i koja napuštaju osnovno i srednje obrazovanje prije njegovog završetka s ciljem postizanja potpunog obuhvata djece osnovnim obrazovanjem i sprečavanja napuštanja obrazovanja prije sticanja prve kvalifikacije – poručuju iz ministarstva.

Navode i da je nužno “osigurati pravo upisa u osnovnu školu djeci koja nisu evidentirana u matične knjige rođenih i olakšati procedure upisa za djecu pripadnika romske nacionalnosti, djecu stranih državljana i drugu djecu koja mogu imati birokratske prepreke prilikom upisa u osnovnu školu”.

U ministarstvu fokus stavljaju i na razvijanje programa naknadnog sticanja osnovnog i srednjeg obrazovanja za odrasle bez kvalifikacije, te pozivaju da “općine i kantoni svake godine u svojim budžetima trebaju alocirati dovoljno sredstava za osiguranje besplatnog prijevoza učenicima osnovnih škola, te za sufinansiranje nabavke besplatnih udžbenika za socijalno ugrožene učenike u skladu s kantonalnim propisima koji reguliraju ovo pitanje”.

– S obzirom na kontinuiran trend smanjenja broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i neminovne posljedice viška prosvjetnog kadra, predlažemo da se viškovi kadra ne rješavaju kreiranjem odjeljenja sa manjim brojem učenika nego što je propisano važećim pedagoškim standardima i normativima, nego da se ovaj kadar uključi u programe edukacije i pripreme za rad u inkluzivnom obrazovanju u vidu asistenata u nastavi – zaključuje se u analizi.