U Memorijalnom centru u Potočarima 11. jula smiraj duše naći će još 409 žrtava srebreničkog genocida, a njihove porodice će nakon 18 godina traganja za posmrtnim ostacima svojih najmilijih osjetiti bar malo olakšanje.

Najmlađa žrtva koja će 11. jula biti ukupana u Potočarima je beba Muhić, a najstarija je Edhem (Ramo) Rahmanović rođen 1919. godine.

– Najmlađa žrtva je beba Muhić. Riječ je o novorođenčetu čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici u krugu Fabrike akumulatora u Potočarima – kazala je u razgovoru za Agenciju Fena glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.

Po njenim riječima, od 409 identificiranih žrtava njih 44 bili su dječaci starosti između 14 i 18 godina. Šest dječaka imali su svega 15 godina kada su ubijeni.

Čengić navodi da su među najmlađim žrtvama koje su identificirane i spremne za ukop i dječaci Nevzet (Fikret) Čević i Denif (Selim) Halilović, koji su imali 14 godina kada su ubijeni.

Nevzet (Fikret) Čević bit će ukopan sa svojim bratom Mirzetom koji je takođe maloljetan, imao je 17 godina. Denif (Selim) Halilović, koji je imao 14 godina, bit će ukopan pored već ukopanog brata Semira i oca Selima.

U Potočarima će 11. jula biti ukopani zajedno otac i dva sina. Otac Hamed Halilović bit će ukopan zajedno sa svojim sinovima Hasanom i Hamdijom. Također, bit će ukopani zajedno i otac i dva sina, Sakib (Salih) Ibrahimović i njegovi sinovi Saib i Sait.

Memorijalni centar u Potočarima bit će posljednje počivalište i za tri brata Mehmedović (Husejin) Seida, Behaila i Senada, kao i za tri brata Mujić (Alija) Ramu, Dževata i Seada, čiji će posmrtni ostaci biti ukopani pored već ukopanog četvrtog brata Ševala.

– Najstarija žrtva koja je identificirana, a biće ukopana 11. jula je Edhem (Ramo) Rahmanović koji je rođen 1919. godine – kazala je Čengić.

Po njenim riječima, među identificiranim žrtvama su i tri ženske osobe. Najmlađa među njima je beba Muhić. Najstarija Behara (Mujo) Đelilović imala je 73 godine, a djevojka Hajra (Adem) Mulalić 19 godina. Posmrtni ostaci sve tri žrtve pronađeni su u masovnoj grobnici u krugu Fabrike akumulatora u Potočarima.

Čengić ističe da žrtve potiču iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.

– Do sada je DNK analizom preliminarno utvrđen identitet za oko 7.000 ubijenih žrtava genocida u Srebrenici. Od toga je zvanično u Podrinje identifikacionom projektu (PIP) u Tuzli identificirano 6.368 žrtava. Do sada je u Potočarima ukopano 5.657 žrtava, 226 je ukopano individualno izvan Memorijalnog centra u Potočarima. Takođe, 229 je zvanično identificirano, ali još nije ukopano, obitelji ne žele ukop zbog nekompletnosti tijela – kazala je Čengić, navodeći da se još uvijek traga za oko 1.500 žrtava genocida u Srebrenici.

Ona napominje da su žrtve Srebrenice pronađene na više od 150 različitih lokaliteta na području Podrinja, od toga 74 masovne grobnice, uglavnom sekundarnog karaktera.

– Većina grobnica u kojima su pronađene žrtve stradale 1995. godine na području Srebrenice su sekundarne, u nekim slučajevima i tercijalne masovne grobnice. U cilju prikrivanja zločina tijela su premještana iz primarnih u udaljene sekundarne grobnice kako žrtve ne bi nikada bile pronađene. Forenzičke analize uspjele su povezati određene primarne i sekundarne grobnice. Da nije bilo DNK analize sigurno je da se nikada ne bi utvrdio identitet pronađenih žrtava. Stvaranjem sekundarnih masovnih grobnica, izmještanjem i sakrivanjem posmrtnih ostataka žrtava, pored zločina nad živima izvršen je i zločin nad mrtvima – kazala je Čengić, dodajući da ovakav zločin nije nigdje u svijetu zabilježen.

Po njenim riječima, dislociranje posmrtnih ostataka za posljedicu je imalo nekompletna tijela, tako da su mnoge obitelji ukopavale samo po jednu kost koja je pronađena.

Čengić navodi da je najveći broj ubijenih pronađen na području Zvornika. Više od 80 posto otkrivenih masovnih grobnica pronađene su na području općine Zvornik.

– Lokalitet gdje je pronađen najveći broj žrtava u našoj zemlji je u mjestu Kamenica, 20-tak kilometara od Zvornika, gdje je u 13 sekundarnih masovnih grobnica pronađeno i ekshumirano više od 4.000 posmrtnih ostataka. Osim Kamenice, na području Zvornika u sekundarnim masovnim grobnicama Liplje, Snagovo, Čančari, Kozluk, pronađeno je više od 3.500 posmrtnih ostataka. Riječ je uglavnom o dijelovima tijela jer su pronađene masovne grobnice sekundarnog karaktera – kazala je Čengić.

Dodala je da je jedan broj žrtava pronađen i na površini terena na području Zvornika, Bratunca i Srebrenice.

– Tamo gdje su ubijeni ostali su da leže dugi niz godina što je i u ovim slučajevima uzrokovalo nekompletnost tijela – kazala je Čengić.

Po svemu sudeći, trebat će još dosta vremena da budu pronađeni i dostojanstveno ukopani posmrtni ostaci žrtava srebreničkog genocida počinjenog u julu 1995. godine u zaštićenoj zoni UN-a.