Općina Kalesija je dobila još jednog doktora nauka. Naime, 31. maja na Univerzitetu Birmingham u Velikoj Britaniji doktorsku disertaciju uspješno je odbranio Hazim Fazlić iz Kalesije. Komisija u sastavu dr. Ataullah Siddiqui, dr. Sigvuard von Sicard i dr. Chris Shannahan njegov rad ‘Islam in the Balkans: Religious Changes in the Countries of Former Yugoslavia from 1989 to 2009’ (Islam na Balkanu: Religijske promjene na prostorima bivse Jugoslavije od 1989 do 2009) ocijenila je najvećom ocjenom. Doktor Hazim Fazlić je brat mr. Semira Fazlića, SBB-ovog kandidata za načelnika općine Kalesija.

Islam u komunističkom periodu

– Teoretski doprinos ovog rada leži u poređenju komunističkog i postkomunističkog perioda, gdje se, radi razumijevanja kontinuiteta islamske prakse, jasno ukazalo na njihove sličnosti i razlike. Dosadašnji radovi na temu islama i Muslimana na Balkanu uglavnom su se fokusirali na zadnje dvije decenije bez značajnog uvida u uvjete vjerskog života tokom komunizma. Moj rad se, dakle, tiče kontinuiteta praktikovanja islama iz komunističkog perioda, vjerskim promjena i vraćanja islamu na institucionalnom, javnom, intelektualnom i individualnom planu. Mada Balkan čine više država, ja sam se u svome istraživanju usredotočio na države nasljednice bivše Jugoslavije, na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, kazao je Hazim Fazlić, izražavajući zahvalnoste Dragome Allahu dz.s., svojoj porodici i svima koji su doprinijeli da se njegov četverogodišnji projekat uspješno okonča.

Fazlićeva analiza postavlja tri ključna pitanja

Kako je islam preživio komunizam i kojem obimu je evidentan povratak religiji na institucionalnom i individualnom nivou?
U kojem obimu postoji kontinuitet legalnih obrazaca, mišljenja i praktikovanja islama tokom i nakon komunizma?
Konačno, gdje se može primjetiti odstupanje od komunističkog mentaliteta u područjima javnog, organizacionog i intelektualnog života Muslimana Balkana?

Značaj ove teme, kako kaže Fazlić, leži u korjenitim društvenim, političkim, kulturalnim i ekonomskim promjenama koje su se pojavile nakon pada komunizma. Kao što je poznato, značajan broj muslimana vijekovima živi u ovom regionu kao dio autohtone zajednice. Tokom komunizma, religijska i nacionalna prava Muslimana bila su potisnuta, a religija je uglavnom bila svedena na područje individualnog, bez skoro ikakvog upliva u javni život. Nakon kolapsa komunističkog sistema, muslimanske zajednice dobile su više slobode da ponovo uspostave svoj islam i ispoljavaju svoja vjerska ubjeđenja. Stoga, bilo je značajno istražiti kako muslimani koriste danas te slobode pri interpretaciji i praksi islama u novim okolnostima i na koji način koriste nove mogućnosti u postkomunizmu. Takođe, bilo je zanimljivo ustanoviti kako je komunizam uticao na Muslimane Balkana i na koji način su se oni nosili sa komunističkom ideologijom.

Islam na stranicama zapadne literature

– Isto tako, iznenadan povratak islama na Balkan često se predstavlja kao nekakva prijetnja evropskom karakteru ove religije. Jačanje islamskih zajednica, povećana gradnja džamija, uspostava novih muslimanskih organizacija, novi religijski trendovi, prisutnost islama u medijima i na velikim javnim skupovima, često se tumače kao dokaz za islamizaciju lokalnog stanovništva. Unatoč činjenici da druge dvije vjerske tradicije, katolička i pravoslavna, takođe prolaze kroz sličan proces prisutnosti i vidljivosti u javnoj sferi, oči i pera kako domaćih tako i stranih kritičara upre su uglavnom u ili na islam. Takođe, dolazak određenog broja islamskih humanitarnih agencija, nekoliko hiljada mudžahedina iz arapsko-islamskog svijeta, kao i prisustvo nekoliko stotina svršenika visokoškolskih institucija u islamskom svijetu, zabrinule su zapadne intelektualce, pisce i novinare o budućnosti islamskih zajednica kao tijela koja se brinu o organiziranom vjerskom životu Muslimana Balkana. Na stranicama zapadne literature može se nazrijeti da islamske zajednice kao organizacije gube kontrolu nad džamijama, džematima, imamima i intelektualcima. Na kraju, zbog povećanog broja neoselefijskih grupa, neki povezuju Bosnu, Kosovo i Makedoniju sa ekstrenim grupama u islamskom svijetu, navodi doktor Hazim Fazlić.

– Na osnovu moga istraživanja može se zaključiti da, unatoč primjetnim promjena koje su se desile u zadnjih dvadeset godina, način prakticiranja islama ostao je uglavnom nepromijenjen. Muslimani Balkana i njihovi predvodnici oduprli su se stranim uticajima koji su bili prisutni pogotovu u vremenu tokom i neposredno nakon ratova u Bosni i Kosovu. U isto vrijeme, novi zakoni i administrativne promjene omogućili su muslimanima da značajno ojačaju svoje institucionalne strukture, te da, koristeći slobode koje su im date, a posredstvom medija, javnih skupova, edukativnih insitucija, doprinesu povećanoj vidljivosti islama u javnoj sferi društva. Ipak, iako je islam, uz ostale vjerske tradicije, preživio komunizam i više je prisutan u društvu, revitalizacija islama na institucionalnom polju u većini slučajeva ne korespondira sa povećanjem individualne religioznosti, kaže Fazlić.

Iz biografije

Doktor Hazim Fazlić rođen je 1975. godine u Tuzli. Osnovno obrazovanje završio je u Kalesiji, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao je 2000. godine ocjenom „deset“ na temu Tefsirski izvori Husein ef. Đoze u fetvi o davanju zekata i sadekatul-fitra i polemike oko toga. Pred kraj školovanja na FIN-u, po preporuci Fakulteta, upućen je na Univerzitet Al-Azhar u Kairo, radi specijalizacije u oblasti arapskog jezika, islamskog misionarstva i islamske ekonomije. Magistrirao je 2004. na Univerzitetu u Birminghamu na temu Suvremene islamske misli na Balkanu.

U vremenu 1993-94. radi pri Pres-centru općine Kalesija. Nakon toga odlazi u Sarajevo radi završetka školovanja i honorarno radi pri Rijasetu Islamske zajednice za Muslimansku informativnu agenciju (MINA). Takođe, za vrijeme školovanja tri godine je bio angažiran od strane sarajevskog Medžlisa kao honorarni imam. Učestvovao je u više vjersko-edukativnih emisija televizije Hajat i nekadašnjeg Radija Hajat. Dvije godine bio je stipendista SDA za nadarene studente. Od 2003. do 2009. godine radio je kao imam u džematu Birmingham u Engleskoj, gdje je uspješno vodio akcije uspostavljanja Bosanskog kulturnog centra Midlands te kupovine prostorija za džamijske i rekreativne potrebe bošnjačke zajednice u Velikoj Britaniji. U vremenu od 2003. do danas redovno je angažiran od strane Kembridž Univerziteta pri ocjenjivanju studenata iz islamskog svijeta na predmetu Islamske studije. Trenutno radi kao direktor Centra za međureligijski dijalog u Birminghamu i kao stručni konsultant BH Islamic Centra u Londonu.

Izvor: Kalesijske Novine