Međunarodni praznik rada obilježava se u spomen na historijsku borbu koju je pokrenuo radnički pokret, posebno u spomen na velike radničke protste održane u Chicagu koji su započeli 1. maja 1886., a na kojima su radnici tražili skraćenje radnog vremena i poboljšanje uslova rada.

Središnja ideja protestanata bila je iskazana u poruci kojom se pozivalo na „osam sati rada, osam sati rekreacije, osam sati odmora“. Nažalost, na protestu je došlo do sukoba policije i radnika te je tom prigodom poginulo nekoliko radnika i policajaca, a sedmero je radnika nakon protesta osuđeno na smrt.

Danas se Međunarodni praznik rada kao državni praznik obilježava 1. maja u više od 150 zemalja svijeta na različite načine, često  organiziranjem prigodnih kulturno-umjetničkih programa, ali i protestima kojima radnici upozoravaju na aktualne probleme koji se tiču poštivanja prava radnika, postizanja pravednijih uslova rada i te na sve ostalo što je potrebno postići kako bi radnici mogli dostojanstveno živjeti od svoga rada.

U Velikoj Britaniji I Irskoj ovaj državni praznik nije određen na 1. maj, nego se obilježava prvog ponedjeljka u maju.

Kanada, Australija, Novi Zeland I Nizozemska također slave praznik rada, ali na različite datume, povezano s tim kako je praznik nastao u tim zemljama. SAD ne obilježavaju događaj iz Chicaga, nego proslavljaju Praznik rada prvog ponedjeljka u septembru.

Neki vjeruju da je razlog tome izbjegavanje obilježavanja nereda koji su se dogodili 1886.godine. Drugi imaju teoriju da SAD nastoje izbjeći praznik usvojen od strane komunista i socijalista kao njihovog primarnog praznika.

U historiji radničkog pokreta  1.maj se službeno proslavio prvi put u Francuskoj. U BiH se prvi put 1. maj proslavio u Varešu 1894.godine.