Zakon o radu, odnosno njegove izmjene koje su u središtu rasprave, ali i pregovora između Vlade FBiH, poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH, na samom su kraju.

U nastavku vam donosimo šta su to poslodavci ponudili svojim izmjenama Zakona, a što u Sindikatu nisu prihvatili, niti će ikada prihvatiti.

Prema tvrdnjama pravnika Saveza samostalnih sindikata BiH, poslodavci traže da se novim Zakonom o radu ugovor o radu ograniči na određeno do pet godina.

Traže i brisanje odredbe da se kolektivnim ugovorom ne mogu utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrđenih zakonom, a nude i 60 posto umjesto 80 posto osnovne plate za pripravnika.

Poslodavci su predložili i prekovremeni rad od 56 sati sedmično ili 180 sati godišnje, odnosno 250 sati godišnje, ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom.

Predložili su i da trudnice i roditelji sa djetetom do tri godine života u slučaju više sile (poplave, požar, zemljotres…) mogu raditi prekovremeno bez pisanog pristanka.

Nadalje, poslodavci su predložili da se ukine mogućnost da se majci koja koristi porođajno odsustvo isplati razlika do pune plate na teret poslodavaca.

Primjenom njihovih prijedloga omogućava se i lakše otpuštanje ranika sa promijenjenom radnom sposobnosti.

Također, traže i brisanje odredbi od kojih se sastoji plaća te odredbi koje definišu osnovnu plaću.

Nadalje, poslodavci su tražili i brisanje mogućnosti usklađivanja najniže plaće sa povećanjem troškova života.

Također, traže da radni odnos prestane sa 40 godina radnog staža upisanog u radnu knjižicu, a ne staža osiguranja kako je to do sada regulisano.

Radnicima se onemogućava i da se obrate sudu ako smatraju da im je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa prilikom otkaza ugovora o radu sa ponudom izmijenjenog ugovora.

Kod zbrinjavanja viška zaposlenika nude konsultaciju sa sindikatom, odnosno vijećem zaposlenika samo u slučaju ako poslodavac zapošljava više od 50 radnika.

Poslodavci nude i smanjenje otpremine za radnike koji dobijaju otkaz kao tehnološki višak i to sa jedne polovine na jednu trećinu prosječne plaće radnika za prvih deset godina radnog staža kod tog poslodavca, odnosno jednu četvrtinu prosječne plaće radnika za svaku narednu godinu preko 10 godina radnog staža kod tog poslodavca te da otpremina ne može biti veća od pet prosječnih plaća radnika.

Također traže da samo oni poslodavci koji zapošljavaju više od 50 radnika moraju imati poslovnik o radu.

Također, traže da udruženje poslodavaca zaključuje kolektivni ugovor u privrednim društvima sa većinski državnim kapitalom, a do sada je to radilo resorno ministarstvo.

Prema njihovim prijedlozima, a kada je u pitanju novi zakon o radu, ukida se i mogućnost da se kolektivni ugovori mogu zaključiti na određeno vrijeme.

Zahtijevaju poslodavci i brisanje odredbe prema kojoj inspekcija može zabraniti rad poslodavca ako nađe radnika bez ugovora o radu i bez prijave na osiguranje.

Poslodavci traže i da se izabrani dužnosnici, pa i izabrani zvaničnici na funkciju u sindikatu, ne mogu vratiti na posao. Za izabrane sindikalce kažu da im prava miruju za vrijeme funkcija, ali brišu odredbe o pravu na povratak, pa je mirovanje radnog odnosa besmisleno.