Kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju predstavlja jedan od gorućih problema današnjice. Sve veći broj djece ima neki vid govorno-jezičkog poremećaja, koji mogu biti uzrokovani različitim faktorima. Pisali smo na temu Kada je pravo vrijeme za posjetu logopedu?. Ovog puta pitali smo na koji način reagovati kada dijete predškolskog uzrasta ne izgovara pravilno sve glasove u riječi, kada potražiti pomoć logopeda. Emina Turnadžić bachelor logopedije i audiologije za ntv.ba kaže:

“Rana intervencija (RI) je ključ za dalji rast i razvoj.  RI započinje od rođenja i traje do šeste godine života. Prva riječ se javlja oko prvog rođendana, s tim da je dijete prethodno gukalo i brbljalo. Sa godinu dana dijete kada kaže „mama“ da se to odnosi na mamu. Ukoliko roditelji primijete kašnjenje u govorno- jezičkom razvoju trebali bi se javiti logopedu. Logoped će provesti procjenu dati savjeste roditeljima za rad kod kuće ili eventualno uključiti dijete u tretman. Ukoliko dijete polaskom u školu ima jako siromašan rječnik, ne može da se zadrži jedan vremenski period na određenoj aktivnosti, nema usvojene predčitalačke i predmatematičke sposobnosti (nema usvojeno: veće- manje, isto- različito, pojam broja, desno- lijevo, gore-dole, ispred-iza, analizu i sintezu, ne prepoznaje rimu i slično) već nam ukazuje da bi se kod takvog djeteta mogle javiti specifične teškoće  u učenju. Zato se preporučuje od rođenja čitati slikovnice, razgovarati o predmetima, razgovor tokom igre i drugih aktivnosti (poput kupanja, hranjenja, presvlačenja, šetnje i slično). Na taj način djeca slušaju prirodan ljudski govor, uče sa različitim predmetima iz okoline te dolaze u interakciju s predmetima i osobama, sve to utiče na samoizražavanje u školskoj dobi i kasnije.”

Ako roditelji nisu prepoznali kod kuće neku poteškoću kod djeteta, učitelj u prvom razredu može da prepozna kako se dijete snalazi u učionici, da li može da kaže koje je prvo slovo u riječi, da li može sataviti riječ od glasova koje učitelj iznese verbalno i slično. Važno je prepoznati i otkriti poteškoću na vrijeme, ne treba čekati da dijete dođe u treći ili četvrti razred da bi se poteškoće koje dijete posjeduje, otkrile. Što se prije započne tretman prije će uspjeh doći!

“Prilikom polaska u školu dijete bi trebalo imati usvojene sve glasove iz našeg jezika. Ukoliko se desi da se da dijete ima- pogrešan izgovor nekog glasa (distorzija), zamjenjuje glasove npr. „plavo- pjavo“ (supstitucija) ili izostavlja neki glas npr. „trava-tava“ (omisija) roditelji bi se trebali javiti logopedu za procjenu i uključiti dijete u logopedski tretman. Ako dijete izgovara „pjavo“ npr .umjesto „plavo“ i slično, može doći do podsmijavanja prijatelja iz razreda i okoline, koje može ostaviti ozbiljne posljedice na djetetovo samopouzdanje do toga da ne želi govoriti, da ne želi učestvovati u različitim priredbama i programima. Kod djece školske dobi susrećemo se sa poremećajima tečnosti govora (mucanjem i brzopletosti). Važno je da roditelji razgovaraju sa djecom kući, da djeci predstave da njihov drugar iz razreda ima poteškoću, da treba sačekati da drugar iznese svoje misli u smislu ne požurivati ga, ne prekidati dok govori, pružiti razumijevanje i prihvatiti. Dijete, roditelj, logoped i vršnjaci čine idealan tim u prevazilaženju određene poteškoće.” dodaje Turnadžić.

Emina Turnadžić rođena je u Tinji. Na Edukacijsko- rehabilitacijskom fakultetu Univerziteta u Tuzli stekla je zvanje naziv bachelor logopedije i audiologije. Akademske 2023/24. upisuje drugi ciklus studija. U januaru 2025. otvorila svoj Logopedski kabinet LOGO-PETICA u Živinicama. Tokom studiranja na prvom ciklusu i nakon završenog prvog ciklusa učestvovala je na seminarima, online predavanjima, međunardno naučno- stručnom skupu i konferencijama.