Nakon 16 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prognanici se nisu vratili svojim kućama, a i onima koji su se vratili nisu stvoreni osnovni preduvjeti za dostojanstven život.

Anex VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH ne provodi se planiranom dinamikom, a izdvajanja sredstava u 2011. godini iz budžeta, na svim nivoima vlasti su nedovoljna i imaju trend drastičnog opadanja, stav je Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
Istaživanja ove organizacije podsjećaju na negativne primjere povratka: Bosansku Krupa gdje je 50 osoba ponovno napustilo svoje područje povratka (MZ Dubovik i MZ Prekounje), Kupres FBiH gdje su tri porodice napustile mjesto povratka i žive u RS-u (MZ Donji Malovan), Bratunac gdje su 73 porodice napustile mjesto na kojem su se bile vratile (MZ Glogova, Hranča i Krasan Polje). Isti je slučaj i s drugim općinama, navodi se u saopćenju.
Istraživanje je provedeno na području 142 općine u BiH i Brčko Distriktu, odnosno u 2.244 mjesne zajednice.
Na povratak još čeka 106.604 osobe u BiH, od čega u FBiH trenutno boravi 44.523 raseljene osobe, u RS-u 61.835 i Brčko Distriktu 246 osoba. A oko 7.000 osoba se nalaze u kolektivnim centrima. Procjene su da oko 80.000 izbjeglica iz BiH, koji borave u inostranstvu, čeka također na povratak.
Unija za održivi povratak i integracije u BiH podržava inicijative Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koje se trudi da osigura sredstva za rješavanja problema za najranjivije kategorije stanovnika koji žive u kolektivnim centrima i potencijalnim povratnicima.
Ako bi se budžetska sredstva izdvajala dosadašnjom dinamikom završetak obnove i povratak raseljenih osoba na svoja prijeratna mjesta stanovanja trajao bi gotovo dvije decenije jer su izdvojena sredstva daleko ispod nivoa realnih potreba, navodi se u saopćenju Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Fena