Vlada FBiH je krajem prošle godine donijela odluku da od januara 2025. godine minimalna plata iznosi 1.000 KM. Ova odluka naišla je na podijeljeno mišljenje javnosti. Jedni podržavaju odluku dok drugi smatraju da će usljed navedene odluke doći do novih poskupljenja. Doktor ekonomskih nauka Edin Glogić je za ntv.ba portal analizirao ekonomsku perspektivu ove odluke, te njene pozitivne i negativne strane. Analizu dr. Glogića pročitajte u nastavku:

Odluka o minimalnoj plati u Federaciji BiH: Ekonomska perspektiva

Odluka o minimalnoj plaći uvijek izaziva široku raspravu u društvu, jer direktno utiče na životni standard radnika, poslovne planove poslodavaca i ukupnu dinamiku ekonomije. Najnovija odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da minimalnu plaću za 2025. godinu poveća na 1.000 KM neto, primjenjivu od 1. januara, dolazi u trenutku kada se suočavamo s globalnim ekonomskim izazovima, inflatornim pritiscima i postpandemijskim oporavkom. Ova mjera ima za cilj smanjenje socioekonomskih nejednakosti, povećanje životnog standarda radnika i podsticanje domaće potrošnje. Istovremeno, izaziva zabrinutost među poslodavcima, posebno onima u sektorima s niskim profitnim maržama, koji strahuju od povećanih troškova poslovanja i potencijalnih posljedica na zapošljavanje.

Rasprave o efektima minimalne plaće često se svode na pitanje kako balansirati između potreba radnika za dostojanstvenim primanjima i održivosti poslovanja, te kako ovaj balans može uticati na dugoročnu ekonomsku stabilnost. S obzirom na kompleksnost ove teme, neophodno je razmotriti pozitivne i negativne strane ove odluke, kao i moguće efekte na privredu Federacije BiH u širem kontekstu. U nastavku, analiziraćemo ključne aspekte ove odluke, njene potencijalne uticaje na ekonomski i socijalni ambijent, te predvidjeti izazove i prilike koje može donijeti.

Pozitivne strane odluke:

• Povećanje životnog standarda: Radnici s najnižim primanjima osjetit će direktnu korist kroz povećanje svojih plaća, što može poboljšati njihov životni standard.
• Smanjenje siromaštva: Veće minimalne plaće mogu doprinijeti smanjenju siromaštva među zaposlenima, posebno u sektorima s niskim plaćama.
• Socijalna pravda i smanjenje nejednakosti: Viša minimalna plata doprinosi ravnomjernijoj raspodjeli dohotka i smanjenju ekonomskih nejednakosti.
• Podsticanje potrošnje: Povećana primanja mogu rezultirati većom potrošnjom, što pozitivno utiče na domaću ekonomiju kroz povećanu potražnju za robama i uslugama, što potencijalno vodi ka većoj ekonomskoj aktivnosti i rastu BDP-a.

Negativne strane odluke:

• Pritisak na poslodavce: Posebno za mikro, mala i srednja preduzeća, povećanje minimalne plaće može predstavljati finansijski teret, što bi moglo dovesti do smanjenja broja zaposlenih ili odgađanja novih zapošljavanja (posebno su izazovni visoki doprinosi koji prate minimalnu plaću).
• Moguća inflacija: Povećanje plaća može dovesti do rasta cijena proizvoda i usluga, čime bi se neutralizovao pozitivan efekat povećanja primanja.
• Smanjenje konkurentnosti: U industrijama koje se oslanjaju na jeftinu radnu snagu, veća minimalna plata može oslabiti konkurentnost domaćih kompanija na međunarodnom tržištu.
• Neformalna ekonomija: Ukoliko poslodavci ne budu mogli podnijeti veće troškove bruto plate, može doći do rasta sive ekonomije, gdje radnici neće biti prijavljeni niti zaštićeni.

Predikcija efekata na privredni sistem Federacije BiH:

Odluka o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM imat će višestruke efekte na privredu Federacije BiH. S jedne strane, povećana kupovna moć radnika može stimulisati domaću potrošnju i proizvodnju, što bi pozitivno uticalo na ekonomski rast. S druge strane, poslodavci, posebno u sektorima s niskim profitnim maržama, mogli bi se suočiti s povećanim troškovima poslovanja. To bi moglo rezultirati smanjenjem broja zaposlenih, povećanjem cijena ili čak zatvaranjem nekih preduzeća.

Ključni faktor za uspješnu implementaciju ove odluke bit će balansiranje interesa radnika i poslodavaca. Vlada je najavila mogućnost sufinansiranja razlike u doprinosima za mikro, mala i srednja preduzeća, što bi moglo ublažiti pritisak na poslodavce i omogućiti lakšu prilagodbu novim uslovima. U konačnici, efekti ove odluke zavisit će od njene implementacije, reakcije tržišta rada i sposobnosti privrede da apsorbuje povećane troškove rada. Pravilno praćenje i prilagođavanje politike minimalne plaće bit će od suštinskog značaja za postizanje željenih ekonomskih i socijalnih ciljeva.