Bivši lider bosanskih Srba i najtraženiji haaški optuženik uhapšen je u ponedjeljak uvečer 21. jula 2008 godine. Karadžić je nakon 13 godina bježanja i skrivanja uhapšen akcijom srpskih službi bezbjednosti. On je prvenstveno priveden istražnom sudiji Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu, u skladu sa Zakonom o saradnji sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

Optužba za genocid nije bila prva u Karadžićevoj zločinačkoj “karijeri”. Krajem 1983. godine Karadžić je počeo raditi u bolnici u beogradskom predgrađu Voždovcu. Zbog nemogućnosti supruge da dobije posao u Beogradu porodica je ostala u Sarajevu dok je Karadžić provodio radne dane u Beogradu. 1. novembra 1984. godine je uhapšen zbog optužbi da je državnim novcem sagradio vikendicu na Palama. Poslije 11 mjeseci u pritvoru, Karadžić je pušten zbog nedostatka dokaza.

Nedugo zatim sud u Sarajevu ponovo otvara ovaj slučaj i Karadžić biva zatvoren u sarajevskom istražnom zatvoru. 26. septembra 1985. godine Karadžić je osuđen na tri godine zatvora. Zbog već provedenog vremena u pritvoru Karadžić nije morao odsluživati ostatak kazne.

Karadžić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja rata i teške povrede ženevskih konvencija. On je doktor medicine, te prijašnji bosansko-hercegovački političar član SDS-a, crnogorskog porijekla. Rođen je 19. juna 1945. godine u Petnjici, blizu općine Šavnik u Crnoj Gori. Nakon završetka studija 1971. godine počinje raditi u sarajevskoj bolnici Koševo, kao psihijatar. 1974/75 apsolvira postdiplomski studij, nakon školovanja u Zagrebu i Beogradu, na Columbia University u New Yorku.

On je bio u bijegu od pravde gotovo 13 godina – prva optužnca protiv njega potvrđena je 24. jula 1995. godine.

U vezi sa hapšenjem, tužilac Brammertz je saopćio: “Informiran sam od svojih kolega u Beogradu o uspješnoj operaciji koja je rezultirala hapšenjem Radovana Karadžića. Uime Ureda tužioca, želio bih čestitati srbijanskim vlastima, naročito Nacionalnom savjetu za sigurnost, Srbijanskom akcionom timu zaduženom za traganje za bjeguncima i Uredu tužioca za ratne zločine, na postizanju ovog velikog koraka u saradnji sa Tribunalom.”

Brammertz je istaknuo da je ovo veoma važan dan za žrtve koje su čekale na hapšenje Karadžića više od jedne decenije.

Dodao je da je 21. juli 2008. godine, također, veliki dan za međunarodnu pravdu, jer jasno demonstrira da niko nije izvan dosega zakona, i da će prije ili kasnije svi bjegunci biti privedeni pravdi. Podsjećanja radi, Radovan Karadžić je jedan od najvećih zločinaca u historiji, a ujedno i haški optuženik za genocid nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine.

(Historija.ba)