Kalesija 11°

Preko 1,6 miliona turista je posjetilo BiH u 2023, sve popularniji vjerski turizam. No, da li je taj broj zaista stvaran zbog “crnog tržišta”?

Kada u ljetnom periodu šetamo Mostarom, Sarajevom, Banjalukom, Trebinjem, nemoguće ja a da ne sretnemo veliki broj turista koji dolaze u BiH.

Međutim, veliki broj njih ne ulazi u obradu podataka Agencije za statistiku BiH jer jednostavno nisu prijavljeni, niti su za njih plaćene boravišne takse.

Iako su brojevi Agencije o broju posjeta nakon postcovid perioda optimistični za BiH, one bi sigurno bile mnogo veće da ne postoji “crno tržište”.

No, podaci od preko 1,6 miliona turista u prošloj godini, Agencija je uradila na osnovu prijavljenih gostiju i plaćenih boravišnih taksi.

Veliki je broj onih koji nude smještajne kapacitete koji nisu prijavljeni i koji zaobilaze plaćanje boravišnih taksi, a nisu ni prijavili djelatnosti.

“Na osnovu podataka o uplati boravišne takse, 750 hiljada maraka je uplaćeno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Ako imamo podatak da je u Konjicu uplaćeno 90 hiljada maraka za prošlu godinu i da je Neum platio 190 hiljada, i da to podijelite sa dvije marke, imaćete prosjek noćenja”, kaže Semir Temim, zamjenik direktora Turističke zajednice HNK-a.

Foto: Teo Arap, Mostar

Dodaje da je to poražavajuće koliko se ne prijavljuje gostiju.

“Imamo i stranicu Prijava.ba da se besplatno gosti prijavljuju, gdje se nalaze podaci koje analiziramo i da imamo tačan broj turista. Tu su podaci o njihovim godinama, sferama interesovanja i na osnovu toga možemo planirati promociju turističke ponude. Međutim, to je jedno katastrofalno stanje. Pokušavamo sa resornim kantonalnim ministarstvom riještiti problem i da se to mora promijeniti. Novac koji dolazi od boravišne takse se treba ulagati u naše sredine i imali bi bolji sadržaj. Ako zadržimo gosta još jednu noć, napravili smo posao”, kaže Temim.

Nema sumnje da je tako i u drugim kantonima u FBiH, kao i u Republici Srpskoj, što direktno šteti ekonomiji BiH.

Za 11 mjeseci 2023. godine u BiH više od 1,6 miliona turista. U periodu januar – novembar 2023. godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.621.831 posjetu, što je za 18 posto više u odnosu na isti period 2022. godine.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su: Kuvajćani sa 3,8 noćenja, Katarani sa 3,3 noćenja, Egipćani i Irci sa 3,2 noćenja, te turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana sa po 3,0 noći, Francuske, Albanije i sa Bahreina sa po 2,9 noćenja.

Broj noćenja domaćih turista u periodu januar – novembar prošle godine bio je manji za 5,8 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 25,5 posto u odnosu na isti period 2022. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja u periodu janur – novembar prošle godine učešće domaćih turista bilo je 31,1 posto dok je 68,9 posto bilo učešće stranih turista.

Foto: Faruk Zametica, Sarajevo

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (14,2 posto), Srbije (12,3 posto), Turske (8,1 posto), Slovenije (6,7 posto), Saudijske Arabije (5,3 posto), Njemačke (4,8 posto), SAD (3,4 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,1 posto) što je ukupno 57,9 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 42,1 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,2 posto.

Vjerski turizam sve popularniji u BiH

Veliki broj turista dolazi iz većinskih muslimanskih zemalja i to je jedan od razloga što je GLOBAL MUSLIM TRAVEL INDEX 2023 objavio da je BiH jedna od najpopularnijih destinacija u Evropi kada je u pitanju vjerski i halal turizam i nalazi se na njihovom visokom četvrtom mjestu.

Ova industrija u svijetu godišnje obrne 200 milijardi dolara.

Halal turizam je jedna najbrže rastućih grana halal industrije kojoj se u posljednje vrijeme s pravom posvećuje sve više pažnje. U svijetu postoji veliki broj destinacija koje su svoje usluge prilagodile halal zahtjevima.

Foto: Faruk Zametica, Sarajevo

U islamskim i muslimanskim zemljama turističke usluge su prolagođene ovim zahtjevima shodno državnim propisima, a u ovome svakako prednjače Malezija, Indonezija, zemlje Zaljeva i Bliskog istoka.

Pored navedenih u velikom broju drugih zemalja sa dominantno nemuslimanskom populacijom postoje destinacije koje su prilagođene tako da zadovolje očekivanja gostiju, poput Tajlanda, Singapura, ili svjetski poznatog odmarališta Gold Coast u Australiji.

Šta podrazumijeva halal turizam za Forbes BiH su nam objasnili iz Agencije za cetificiranje halal kvalitete koja je osnovana 2006. godine kao institucija Islamske zajednice u BiH.

“Halal turizam predstavlja djelatnost pružanja usluga tokom putovanja osobama koje žive u skladu sa halal normama. Usluge iz ove oblasti obuhvataju aktivnosti organiziranja i relizacije putovanja, usluge smještaja, osiguranje uvjeta za obavljanje vjerskih obreda, pripremanje i posluživanja hrane, te ostale aktivnosti tokom boravka na određenoj turističkoj destinaciji, poput slobodnih aktivnosti, izleta, obilazaka, rekreacije i slično. Halal turizam predstavlja specifičnu granu halal industrije čiji je cilj da zadovolji potrebe halal turista.”

Osnovni zahtjevi halal turista odnose se na pitanje smještaja, ishrane i obavljanja molitve.

“Potrebno je napomenuti da se na međunarodnom nivou umjesto termina halal turizam preporučuje upotreba odrednice ‘Halal ili Muslim Friendly’ travel ili turizam. Njima se označavaju turističke usluge koje su prilagođene putnicima ili turistima muslimanima, a koje se odnose na potrebu prakticiranja vjere i ispunjavanja vjerskih obaveza prilikom putovanja. U našem jeziku ovi termini još uvijek nisu ušli u stalnu upotrebu, niti je utvrđen njihov konzistentan prijevod. Stoga se ova djelatnost pojednostavljeno imenuje kao halal turizam, uz napomenu da je Halal Friendly Travel termin koji preciznije opisuje ovu djelatnost od izraza halal turizam iz najmanje tri razloga”, kažu iz Agencije.

Statistike upućuju na to da su potencijalni korisnici halal turističkih usluga gotovo trećina svjetske populacije, imajući u vidu činjenicu da je halal po svojoj prirodi prihvatljiv za sve konzumente bez obzira na vjersko opredjeljenje.

Foto: Teo Arap, Mostar

Zloupotreba halal ponude

U Bosni i Hercegovini postoje slučajevi namjerne ili neneamjerne zloupotrebe odnosno samoinicijativnog deklarisanja halala (npr. halal restoran, halal mesnica, nalijepljen halal znak na izlogu, meniju i sl.) navode iz Agencije.

“U slučaju kada je zloupotrijebljen zaštitni žig (Halal znak) Agencije za certificiranje halal kvalitete, koji je inače registriran i zaštićen u skladu sa Zakonom o žigu BiH, Agencija takve slučajeve riješava tako što pravnim licima koji zloupotrijebljavaju Halal znak naloži da se isti hitno uklone (reklama, meni, izlog objekat), a često navedeni slučaj zloupotrebe žiga dovodi i do podizanja tužbi za zaštitu žiga i traženje naknade zbog neovlaštenog korištenja Halal znaka.”

Inače, samoinicijativno deklarisanje halala, u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, je zabranjeno i predstavlja obmanu krajnjnih potrošača.

“Kada pravna lica koriste Halal znak koji nije zaštitni znak Agencije, mi takve prave subjekte obavijestimo i pojasnimo da takvo oglašavanje predstavlja zloupotrebu i obmanu krajnjih potrošača i da takve oznake (halal znak, natpis „halal“ i sl.) trebaju ukloniti. Također, informišemo ih da imaju mogućnost, ukoliko to zaista žele, da svoje usluge koje su usklađene sa zahtjevima pobrojanih Halal standarda certificiraju i za to dobiju validnu ispravu (Halal certifikat) izdatu od akreditiranog certifikacijskog tijela nadležnog za usluge halal certificiranja. Jedan broj subjekata se oglušio na naše obavještenje te smo bili primorani da takve subjekte prijavimo nadležnim inspekcijskim organima koji su u skladu sa zakonom poduzeli adekvatne mjere”, kažu iz Agencije za Forbes BiH.

Vjerske zajednice imaju u svome vlasništvu objekte i smještajne kapacitete koje turisti u Sarajevu, Mostaru, Blagaju, Trebinju, Banjaluci, Međugorju redovno obilaze i od kojih ostvaruju profite.

Naravno, i država od toga ima benefite. Primjer vjerskog turizma u BiH je Međugorje. Početkom devedesetih godina to mjesto “ukazanja Gospe” privlači stotine hiljada turista. Danas Međugorje ima luksuzne smještajne kapacitete i godinama ostvaruju veliki profit.

Foto: FENA, Međugorje

Sada, kada je mostarski aerodrom dobio direktne avio linije sa Barijem, Rimom i Veronom, očekuje se veliki priliv Italijana i organizovanih posjeta Međugorju.

Sarajevo također ima bogatu ponudu za vjesrski turizam kao i Blagaj pored Mostara.

“Kada je uz pitanju vjerski turizam, Međugorje je svjetski poznata destinacija. Blagaj i manastir u Žitomisliću. Imamo i imali smo izuzetno dobru saradnju sa zajednicima i tim objektima koji su otvoreni za turiste. Sva mjesta su obilježena turističkom signalizacijom i u našim promo materijalima možete dobiti osnovne informacije o tim mjestima. Turisti koju dođu u Međugorje i njih 90 posto dolazi iz vjerskih razloga i ne zanimaju ih druge stvati. Blagaj je svetište na izvoru Bune i tu dolaze turisiti i iz vjerskih razloga, ali i drugi turisti da posjete kulturni spomenik. Ta ljepota uz rijeku Bunu nudi i dodatne sadržaje”, kaže Semir Temim iz Turističke zajednice HNK.

Žitomislić i Tvrdoš

Što se tiče Žitomislića, on ima preko 10.000 turista godišnje koji obiđu ovaj manastir u blizini Mostara. Oragnaizovane su posjete đkolskih ekskurzija i turističkih agencija.

Manastir nudi i muzejsku postavku te renta vlastiti vinograd za koji je dobijao oko 10.000 maraka godišnje. Muzej Žitomislić koji je u vlasništvu Manastira od grada Mostara za 2024. dobio je 85.000 KM, suvenirnica Manastira donosi ogromne prihode te izdvajaju 10% prireza Eparhiji.

Nažalost, sistem nije centralizovan i ne vode se nikakve statistike, čak se ne daje izvještaj Eparhiji osim izvještaja krštenja, vjenčanja, umrlih ili rođenih.

Manastir Tvrdoš u blizini Trebinja ima svoju vinariju i izvoze vina u Japan i Australiju, a razvio je i vlastiti brend.

Ima ogromnu suvenirnicu i tu ima stalno zaposlene profesionalne radnike, i vinarija je profesionalizirana. Turista na godišnjem nivou ima preko 50.000.

Nedavno je otvoren i Metoh Petropavlov Manastir kod Mrkonjića na potezu Popovog polja. Izgrađen je kompleks od strane grada, entiteta RS i donatora, a to je rodno mjesto sv. Vasilija Ostroškog i svakako je primamljivo za turiste.

BiH bez sumnje ima veliki turistički potencijal koji mora biti državna strategija kako bi se izbjeglo crno tržište koje nanosi nesagledivu ekonomsku štetu državi.

forbes.n1info.ba

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

    Ukoliko imate više informacija o temi ili nam želite prijaviti grešku možete nas kontaktirati i na e-mail: ntv@neon.ba.

    Komentari

    Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

    Više od 20 miliona KM isplaćeno političkim subjektima u 2023. iz bu …

    Vedran Alidžanović novi glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuz …

    Oni su se istakli posebnim zaslugama: Imena onih koji će dobiti opći …

    Živinice: Pronađeno tijelo muškarca, policija na terenu

    Ford otvorio knjigu narudžbi za najsnažniji Mustang do sada

    CLOSE
    CLOSE