Ako je kvalitetan i redovno održavan, klima-uređaj spašava od nepodnošljivih vrućina, pročišćava zrak, smanjuje vlažnost i uklanja neugodne mirise. Ali ima i opasnosti, koje najčešće proizilaze iz neracionalnog podešavanja temperature i nepravilnog održavanja.

Razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bi smjela biti viša od pet stepeni Celzijevih, a klima-uređaj trebalo bi čistiti i dezinficirati barem dva puta godišnje.

Evo šta biste još trebali znati.

Neočišćen klima-uređaj potiče napad astme. U neodržavanim klima-uređajima mogu se nakupljati gljivice, prašina, životinjska i biljna onečišćenja (dlake, grinje) te različiti hemijski spojevi, a sve to može štetiti osobama koje pate od alergija te potaknuti napade astme.

Djecu držite dalje. Posebno je važno pripaziti na temperaturu klima-uređaja u prostorijama u kojima najčešće borave djeca. Ako prejako puše ili je prehladno, djeca mogu “zaraditi” upalu uha.

Bole zglobovi, curi nos, srce brže lupa. Razlike u temperaturi više od osam stepeni opterećuju krvožilni sistem. Srce brže pumpa jer se žile ne mogu tako brzo širiti i skupljati. Zbog toga se može pogoršati stanje srčanih bolesnika, ali čak i mladi, zdravi ljudi mogu osjetiti bol u grudima. Ali, najčešće reakcije na neprirodnu hladnoću klimatiziranih prostorija su curenje nosa, šmrcanje, kašalj. Ako vas pak muče hronični bolovi u kostima i zglobovima, boravak u klimatiziranim prostorima može pogoršati tegobe.

Suh zrak iz klima-uređaja šteti koži i isušuje je. Zbog suhog klimatiziranog zraka koža gubi vlagu, a to pogoršava stanje oboljelih od ekcema i drugih kožnih bolesti.

Oprezno s klimom u automobilu

Temperaturu u automobilu treba snižavati postepeno, naročito ako je dugo bio izložen suncu. Prije kretanja prozračite ga otvaranjem vrata, a posljednjih 15-tak minuta vožnje isključite klima-uređaj kako biste se nakon izlaska iz vozila lakše prilagodili vanjskoj temperaturi.