Orao ima najduži životni vijek među pticama.
Može živjeti čak do 70 godina. Međutim, kako bi doživio tu dob, orao mora donijeti tešku odluku.
Kad navrši četerdesetu njegove duge i elastične kandže ne mogu više loviti plijen koji mu služi za hranu. Njegov dug i oštar nos postaje savijen. Njegova stara i teška krila, zbog zbijenih pera, zapinju za prsa, što mu onemogućava let. Tada orlu preostaju samo dvije opcije: umrijeti ili proći kroz bolan proces promjena koji traje 150 dana. Taj proces od orla zahtijeva da odleti na vrh planine i sjedne u gnijezdo. Tu orao kljuca svojim kljunom o kamen sve dok kljun ne otpadne. Nakon što kljun otpadne, orao čeka da novi kljun naraste nakon čega novim kljunom iskljuca stare kandže. Kad narastu nove kandže, orao počinje kljucati svoja otežala stara pera. I tako nakon pet mjeseci, orao polijeće u let ponovnog rađanja i živi još 30 godina.
Zašto je potrebna promjena?
Mnogo puta, kako bismo preživjeli moramo započeti proces promjena.
Ponekad se trebamo riješiti starih sjećanja, navika i ostalih običaja iz prošlosti. Jedino oslobođeni od bremena prošlosti možemo iskoristiti vrijeme sadašnjosti.