Uprkos učestalim trilateralnim susretima stranačkih lidera Lagumdžije, Tihića i Čovića, ne naziru se konture nove parlamentarne većine.
Pored ostalog i zbog toga “što se o tome u ovoj fazi i ne razgovara”, kako je rekao Čović, a sličnu poruku odaslao je i lider SDA Sulejman Tihić, koji je rekao da se “u ovoj fazi razgovara o jednom širem političkom paketu” koji sadrži pet važnih elemanata: izbor Vijeća ministara BiH, popis stanovništva, vojnu imovinu, zakon o državnoj pomoći i presudu u slučaju “Sejdić-Finci”.

Na ovaj način, Tihić je potvrdio istinitost rasprostranjenih medijskih spekulacija prema kojima je banalna raspodjela ministarskih fotelja direktno povezana sa rješenjem nekoliko otvorenih političkih sporova od kapitalnog značaja za sudbinu zemlje.

Lider SDA Sulejman Tihić energično je demantovao spekulacije Dnevnog avaza o pogoršanom zdravlju, ali se nije ni osvrnuo na puno opasniji medijski atentat koji mu je dan ranije priredio dnevnik EuroBlic. Pozivajući se na neimenovani izvor iz vrha SDA, EuroBlic je ustvrdio da je ova stranka kapitulirala pred Dodikovim zahtjevom da se iz Zakona o popisu stanovništva eliminiše sporni član 48, posljednji pravni mehanizam koji sprečava legalizaciju stanja nastalog genocidom, etničkim čišćenjem i protjerivanjem nepoželjnog stanovništva. Zakon o popisu stanovništva blokiran je u Parlamentu BiH upravo zbog člana 48 kojim je predviđeno da se pri formiranju vlasti primjenjuju rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine “sve do potpunog provođenja Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Nasuprot tome, zastupnici iz RS-a ultimativno su zahtijevali da se član 48 eliminira iz zakona i da se već od narednog izbornog cikusa, 2014. godine, primjenjuju rezultati popisa iz 2011. godine.

Neimenovani izvor iz vrha SDA navodno je rekao da “SDA neće insistirati na članu 48, jer je etnička zastupljenost već zagarantirana Ustavom BiH”!

U razgovoru za Oslobođenje Tihić je rekao da bi stranački lideri već u augustu mogli zaključiti sporazum “i to ne samo o formiranju Vijeća ministara BiH nego i druge sporazume koji su bitni i koji nas dugo čekaju”, navodeći da se među takvim pitanjima, pored ostalih, nalazi i Zakon o popisu stanovništva.

Aktuelni pregovori Lagumdžije, Čovića i Tihića nedoljivo podsjećaju na trilateralne pregovore u Prudu, na kojima su daleko od očiju javnosti Tihić, Čović i Dodik “rješavali” strateška pitanja zemlje, poput ustavnog ustrojstva i teritorijalne reorganizacije Federacije BiH. Niko u vrhu SDA nije znao o čemu Tihić razgovara i kakve stavove zastupa u Prudu, jednako kao što ni danas niko iz vrha SDA nije upoznat s detaljima aktuelnih pregovora Tihića, Lagumdžije i Čovića o setu pet pitanja strpanih u jedan “politički paket”. Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija puno je oprezniji od svog koalicionog saveznika Tihića, vjerovatno i zbog toga što je svojevremeno vrlo bučno istupao protiv Prudskog sporazuma, odričući pravo stranačkim liderima da izvan oficijelnih institucija sistema, bez ikakve demokratske kontrole i znanja javnosti, odlučuju o strateškim političkim pitanjima.

Lagumdžija, tvrde upućeni, ionako nije pretjerano zainteresiran da usuglasi stavove s Čovićem, budući da je čvrsto uvjeren da HDZ ionako neće sudjelovati u novoj parlamentarnoj većini. On pregovore s Čovićem koristi kao oruđe kojim bi mogao načeti politički monolit dva HDZ-a uspostavljen nakon parlamentarnih izbora u oktobru protekle godine. Učestali pregovori Čovića s Tihićem i Lagumdžijom, bez prusustva Bože Ljubića, izazivaju podozrenje u vrhu HDZ-a 1990. i bude sumnju da bi ih Čović mogao ostaviti na cjedilu. Istovremeno dok pregovara s Čovićem, Lagumdžija šalje pozive dopredsjedniku HDZ-a 1990. Martinu Ragužu, da se sam ili, još bolje, s nekoliko viđenijih stranačkih kolega priključi platformašima, za šta bi bio nagrađen funkcijom predsjednika Vijeća ministara BiH.

Lagumdžijina strategija usmjerena na razbijanje političkog jedinstva dva HDZ-a za sada je bez ozbiljnijih efekata. Istina, na posljednjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a 1990. bilo je prilično burno, neki su članovi stranačkog rukovodstva zahtijevali od Ljubića da preispita savez s Čovićem, prigovarajući Ljubiću da je stranku doveo u inferioran položaj, no ni jedan član stranačkog rukovodstva nije spomenuo mogućnost rušenja saveza s HDZ-om. Nakon održane sjednice, Martin Raguž je izjavio da ostaje privržen političkom jedinstvu dva HDZ-a.

“Činjenica je da se mojim imenom mogu odblokirati procesi uspostave vlasti i svjestan sam kako bih bio prihvatljiv svima. No, o tome ne odlučujem ja nego stranke koje će sklopiti sporazum o stvaranju parlamentarne većine i ne želim lomiti sporazum dvaju HDZ-ova. Držat ćemo se sporazuma s HDZ-om BiH”, rekao je Raguž, s bolnom grimasom na licu koja otkriva da teško podnosi razapetost između primamljivih poziva Sarajeva i (zapadno)mostarskih poziva na naconalno jedinstvo Hrvata.

U svakom slučaju, bez obzira na odluku Raguža, izvjesno je da kandidatkinja HDZ-a Borjana Krišto neće dobiti parlamentarnu podršku i da će Čović i Ljubić, zajedno ili pojedinačno, tragati za novim kandidatom koji bi bio prihvatljiv SDP-u. Lagumdžija priželjkuje Raguža, ali samo pod uvjetom da njegova kandidatura dovede u pitanje savez dva HDZ-a.

Slobodna Bosna