Prema istraživanjima koje je proveo UNESCO-ov Institut za statistiku u sklopu inicijative “Obrazovanje za sve” za period od 2002. do 2004. godine, evidentirano je da je skoro 200.000 građana Bosne i Hercegovine nepismeno, dok se za 2015. godinu predviđa smanjenje ovog broja na 99.000 nepismenih bh. građana.

Siniša Šešum, projektni službenik u UNESCO-u, istakao je da, iako se brojke čine velikim, to ustvari nije zabrinjavajući postotak nepismenih. Također, Šešum dodaje da, prema nekim procjenama, trenutno u našoj zemlji ima nešto više od 100.000 nepismenih i da će tačniji podaci biti mogući kada bude urađen popis stanovništva.

Bez napretka

No, stručnjaci smatraju drugačije.

– Tužno je što još pričamo o formalnoj nepismenosti, dok nas moderno društvo upozorava na informatičko nepismene. Podatak o broju nepismenih zaista je visok. Imamo dvije kategorije u kojima je nepismenost najzastupljenija – kod starijih od 65 godina i kod pripadnika romske populacije. Činjenica je da će se stariji teško natjerati na naknadno obrazovanje, s obzirom na to da u njihovo vrijeme osnovno obrazovanje nije bilo obavezno – kazao nam je sociolog Srđan Vukadinović.

Kod Roma, kao marginalizirane grupacije, pokušava se povećati broj pismenih kroz razne obrazovne metode, kao što su stipendije, mada, smatra Vukadinović, to ne pokazuje veliki napredak.

Posljedica rata

– Moramo raditi na svijesti romske djece, jer je obrazovanje osnova egzistencije. Iako je osnovno obrazovanje zakonom određeno kao obavezno, nadležni ne mogu sankcionirati roditelje ove djece – istakao je on.

Kao glavni razlog velikog broja nepismenih, Vukadinović je naveo rat. Prema njegovim tvrdnjama, naime, u vrijeme kada se trebala razvijati u svakom pogledu, pa i u pogledu obrazovanja, BiH se borila za državnost, za opstanak.