U našem često bučnom svijetu punom pozadinske glazbe, prometa, stalne okrenutosti raznim podražajima i naprosto našeg života, ponekad je teško “čuti” tišinu i uživati u njoj.

Neki od nas možda se i boje tišine. Boje se svojih misli ili se boje biti sami, a buka im daje osjećaj da je ipak netko kraj njih.

Međutim, brojna istraživanja potvrđuju da vrijeme provedeno u tišini može donijeti brojne zdravstvene dobrobiti.

Evo što kažu.

1. Tišina bi mogla pomoći u snižavanju krvnog pritiska

Hipertenzija ili visoki krvni pritisak često se naziva tihim ubicom. Ipak, postoji nešto ironično u činjenici da bi šutnja zapravo mogla pomoći u smanjenju krvnog pritiska.

Istraživanje iz 2006. koje su proveli Bernardi, Porta i Sleight pokazalo je da je dvominutno razdoblje tišine nakon slušanja muzike znatno smanjilo broj otkucaja srca i krvni pritisak ispitanika. Čak i u usporedbi sa sporom, opuštajućom muzikom, tišina je rezultirala većim smanjenjem tih važnih mjera zdravlja srca.

Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdili dugoročni učinci šutnje na zdravlje kardiovaskularnog sistema, ali rezultati su obećavajući.

2. Tišina može poboljšati koncentraciju

Postoji razlog zbog kojeg se važni ispiti ne održavaju uz muziku koja trešti u pozadini. Tišina nam pomaže da se usredotočimo. Oslobođeni vanjskih podražaja buke, naši se mozgovi mogu bolje koncentrirati na zadatak koji je pred nama. To može imati koristi za naš rad, obrazovanje, odnose i još mnogo toga.

U istraživanju iz 2021. godine 59 sudionika obavljalo je zadatke koji su zahtijevali koncentraciju, uz tišinu, govor ili drugu buku u pozadini. Oni koji su radili u tišini imali su najmanje kognitivnog opterećenja i najniže razine stresa.

3. Tišina može smiriti užurbane misli

Užurbane misli obilježje su tjeskobe. Tišina se može činiti kao široki otvoreni prostor koji kovitlajuće misli mogu ispuniti, ali to ne mora biti tako. Umjesto toga, moguće je dopustiti tišini da nam smiri misli.

Učenje bivanja u tišini pomaže nam da se suzdržimo od nepotrebnog trošenja energije, beskrajnog sudjelovanja u hrčkovu kotaču misli u našoj glavi.

4. Tišina može postaći obnovu moždanih stanica

Utišavanje uma može dovesti do zdravijeg mozga. Istraživanje na životinjama iz 2013. godine otkrilo je da dva sata tišine stimulira rast novih stanica u hipokampusu kod miševa, području mozga povezanom s pamćenjem i emocijama.

Iako to ne znači nužno da će ljudi doživjeti iste učinke, to je intrigantan poziv za daljnja istraživanja.

5. Tišina može sniziti razinu kortizola

Vjerojatno smo svi doživjeli osjećaj preopterećenosti na glasnom koncertu ili bučnoj proslavi dječjeg rođendana.

Ovaj mentalni fenomen ima fiziološku osnovu. Isto istraživanje koje se bavilo koncentracijom pokazalo je da su ljudi koji su obavljali svoj zadatak uz pozadinsku buku imali više razine hormona stresa kortizola.

Naime, naglašena neugodna buka može dovesti do mentalnog stresa i prekomjernog oslobađanja kortizola. On pak može izazvati nakupljanje kilograma, osjećaja značajne preopterećenosti, poteškoća sa spavanjem i hroničnih bolesti.

6. Tišina potiče kreativnost

Razbistriti glavu dužom tišinom mogao bi biti ključ povećane kreativnosti. Iako su klinička istraživanja o točnom odnosu između tišine i kreativnosti oskudna, mnogi su stručnjaci hvalili prednosti mentalnog mirovanja za bolji kreativni učinak.

Utvrđeno je da razdoblja zastoja povećavaju produktivnost i poboljšavaju rješavanje problema.

7. Tišina bi mogla poboljšati nesanicu

Većina nas treba mirno okruženje za spavanje. Štoviše, vanjska buka može snažno djelovati na naše zdravlje kada pokušavamo zaspati.

No sitni sati nisu jedino vrijeme kada tišina može spriječiti nesanicu. Vježbanje tišine povremeno tijekom dana moglo bi vas pripremiti za bolji odmor noću.

Tišina i razdoblja smirenosti stimuliraju rast mozga i ublažavaju napetost, što može rezultirati većim osjećajem mira jer se ljudi tada općenito mogu osjećati opuštenije. Kada se to dogodi, kvaliteta sna se poboljšava.

8. Tišina može potaknuti prisutnost u trenutku

Kad šutite, jednostavno ste prisutni u trenutku. Iako možda osjećate poticaj da prostor ispunite nekom aktivnošću, razgovorom ili muzikom , možete svjesno odabrati da ostanete u tišini.
To omogućuje mislima da se smire i tijelu da se vrati u parasimpatičko stanje.

Kako unijeti više tišine u svoj život?

No kako to sve napraviti u praksi?

Ugasite radio u autu

Kad putujete sami, pokušajte svoje vozilo pretvoriti u utočište tišine. Ugasite radio kako biste smanjili mentalnu stimulaciju i iskoristite priliku da budete prisutni.

Isključite pozadinsku buku tokkom obavljanja kućanskih poslova

Ako vam se čini da vaše pripreme za večeru ili jutarnje šminkanje uvijek treba zvučnu podlogu, pokušajte tu i tamo napraviti pauzu kako biste uživali u miru i tišini.

Odbacite slušalice

Slušalice u ušima kao da su nam postale nešto što nam je već automatska radnja na poslu, prilikom vježbanja ili kod kuće. No što ako bismo pokušali bez njih?

Jednostavno odvikavanje od navike hodanja sa slušalicama u ušima zaustavlja stalnu stimulaciju izravnog upijanja svake sekunde u danu.

Pokušajte ukrasti komadić jutra za sebe

Ako možete, pokušajte ustati prije ostalih ukućana. Napravite kafu i uživajte u tišini barem nekoliko munuta, bez pregledavanja mobitela i društvenih mreža.

Hoćete li pokušati?