Protest domaćih proizvođača bezalkoholnih pića ne jenjava otkako je najavljena izmjena Zakona o akcizama kojim bi se ova vrsta nameta, uz postojećih 10 feninga, povećala za dodatnih 15 feninga, odnosno 150 posto i u konačnici bi iznosila 25 feninga po litru proizvedenog pića.

Ovo u praksi znači da će se udio poreza u konačnoj cijeni jednog litra bezalkoholnih pića, a što se najvećim dijelom odnosi na sokove, povećati na skoro 50 posto. Haris Muslić, predsjednik Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i voda VTKBiH, u izjavi za Faktor navodi da iako su tražili sastanak sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem, još uvijek nisu dobili odgovor.

– Ministar je dosta zauzet. Udruženje proizvođača piva isto tako čeka neki njegov slobodni termin, a oni su se zakazali čak i prije nas – navodi Muslić.

Domaći proizvođači bezalkoholnih pića su, tvrdi on, zatečeni prijedlogom koji je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH) uputio ministru Šarovića. Po daljnoj proceduri, prijedlog bi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo uputiti na Vijeće ministara BiH.

– Institucije šute, ne žele nam dati ništa zvanično. Želimo da se UIO javno izjasni koji je to tekst, da li to moramo saznati u medijima, ali oni nam i dalje ništa ne govore – kazao je Muslić.

Ističe da su iz nadležnih institucija proizvođačima kazali da zbog katastrofalnog stanja u entitetskim zdravstvenim fondovima postoji potreba za uvođenjem dodatnih akciza. Prikupljeni prihodi bi bili transferirani zdravstvenom sektoru.

– Povećane su akcize na gorivo, pivo, alkoholne proizvode, a na kraju su uključili i bezalkoholna pića, tvrdeći da su i ona štetna za zdravlje – rekao je Muslić.

Zbog porasta akciza, domaći proizvođači su u strahu od crnih scenarija u kojima bi, uz već lošu kupovnu moć građana, morali povećati cijene svojih proizvoda. To bi, kategoričan je Muslić, moglo dovesti do gubitka radnih mjesta.

– Onda će nas strani uvozni proizvodi “pojesti“. To ne bi odgovaralo ni državi jer će ubiranje dodatnih akciza postati besmisleno, a državne institucije u svemu su se vodile samo matematikom bez dublje analize ovog problema – zaključuje Muslić.

Usporedba akciza

– Ukoliko uporedimo postojeće akcize u BiH sa akcizama u zemljama regiona, zaključujemo da su u BiH najviše. U Republici Hrvatskoj su manje od 0,10 KM po litru, u Crnoj Gori 0,19 KM po litru, dok u Republici Srbiji bezalkoholna pića ne spadaju u akciznu robu – objašnjava Muslić.

(A. Perčo/Faktor.ba)