Od prijeratnih 1.160 domaćinstava Bošnjaka u Kotorskom kod Doboja, danas ih je svega oko 400. Početkom 2000-tih vratilo se oko 60 posto prijeratnih Bošnjaka u ovo mjesto, ali zbog nemogućnosti ostvarivanja svojih prava, oni ponovo odlaze.
Trenutno je dio zemlje Bošnjaka isparcelisan u 175 placeva i nakon rata dat Srbima raseljenim iz Federacije. Na toj zemlji sada živi 150 srpskih raseljeničkih domaćinstava. Bošnjaci povratnici se plaše da će stupanjem na snagu novog Zakona o katastru u RS bošnjačka zemlja biti upisana kao vlasništvo raseljenih Srba.

“Narod opet odlazi odavde, jer se uzima naša imovina. Nemamo nikakva prava. Mi nismo narod drugog reda, mi smo narod desetog reda. Oko 2.500 dunuma bošnjačke zemlje na desnoj obali rijeke Bosne uzela je Opština Doboj. Taj slučaj je na sudu. Podijeljena zemlja raseljenim Srbima iz FBiH koji imaju svoju zemlju u FBiH, ali neće da se vrate tamo, a i vlasti RS ih podstiču da ostanu na našoj zemlji u Kotorskom. Upravo će tim zakonom biti legalizovano uzimanje naše zemlje. Ovaj slučaj je već na evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu”, kaže Asim Đuherić, član imovinsko-pravne komisije MZ Kotorsko. Povodom tradicionalnih okupljanja Bošnjaka u Kotorskom, 17. u mjesecu, u aprilu će Klub Bošnjaka Vijeća naroda RS organizovati raspravu sa mještanima oko problema oduzimanja njihove imovine. Na raspravi će mještani iznosti svoje probleme i razgovarati sa ljudima iz struke, a očekuje se i dolazak predstavnika Republičke uprave za geodetske i imovinsko- pravne poslove.

Organizatori očekuju odlazak oko 500 Bošnjaka iz Kotorskog na ovu raspravu. Nakon rasprave Kotorani Bošnjaci će obaviti svoju tradicionalnu protestnu šetnju. Prema riječima povratnika Kotorskog, pored oduzimanja imovine, otežano im je zapošljavanje, ne dozvoljava im se korištenje Bosanskog jezika, a Bošnjak nikada nije bio zaposlen ni u lokalnoj ambulanti.

Na Bošnjačkoj zemlji u Kotorskom, prema riječima Asima Đuherića, vladika Vasilije Kačavenda je položio kamen temeljac za crkvu.

“Ti temelji su napravljeni na mjestu gdje su pokopani Bošnjaci, gdje ubijen i ukupan baš vlasnik te zemlje. Smatra se da je na tom mjestu masovna grobnica. Mi nastojimo zaustaviti tu gradnju koliko god možemo”, kaže Đuherić za “San”.

Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove kažu da poziv za skup u Kotorskom još nisu dobili, ali da će ukoliko poziv dođe poslati nekoga na najavljenu raspravu kako bi se “razlučile sve dileme oko Zakona o katastru”.

– Ovaj zakon ide u smijeru jačanja pravne sigurnosti vlasnika imovine i on nije nacionalan, dakle, ne poznaje imovinu kao srpsku, hrvatsku ili bošnjačku. Planirano je da u komisijama u mjesnim zajednicama sa hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom jedan vanjski član bude upravo neko od mještana tih mjesnih zajednica – kazali su u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

24sata.info