Službeno o tome ne pričaju, ali u političkim strankama, posebno onim okupljenim oko platforme, ozbiljno se razgovara da se uskoro krene u “operaciju reforme Federacije BiH”. To praktično znači promjenu unutarnjeg ustroja FBiH, preciznije ukidanje kantona.

Iz međunarodne zajednice, posebno Europske unije i SAD-a, već odavno pritišću političke stranke da hrabro uđu u reforme koje bi rezultirale sasvim drukčijim ekonomskim rezultatima po FBiH od sadašnjih koji su katastrofalni. U porukama, što javnim, što onim u internim razgovorima, ističu da bi to značilo pojednostavljivanje Federacije BiH, prije svega u ekonomskom smislu. S druge strane, građani ni poduzeća u ovom entitetu više ne mogu na svojim leđima nositi neracionalnu unutarnju organizaciju koja samo jede novac i strpljenje, dakle i ekonomsku budućnost običnih ljudi, piše Dnevni list.
Što kažu računice

Prema izvorima našeg lista, vrlo ozbiljnu pažnju rukovodstava političkih stranaka izazvao je Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH. On je nedavno otvoreno i hrabro predložio, kao prvu fazu ustavnih reformi, okrupnjavanje kantona. Po njemu, slobodno bi se mogli ujediniti, recimo, Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija ili Bosansko-podrinjski i Sarajevski kanton. Ideje Budmira o ovome već danima se pažljivo analiziraju u stranačkim krugovima i nailaze na podršku ne samo političara nego i ekonomskih stručnjaka.

Naravno, još uvijek niko, zbog osjetljivog političkog trenutka, ne izlazi javno s konkretnom pričom o objedinjavanju kantona u prijelaznoj fazi i njihovim ukidanjem u konačnici. Najiskreniji je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, koji otvoreno kaže: “Kada bih ja sada rekao `idemo ukinuti kantone`, možete misliti kako bi me napali i to je naša sadašnja realnost. Jedino nas ekonomska neodrživost može natjerati da i politički počnemo drukčije misliti i da ljudi shvate da je pitanje njihovog ekonomskog i političkog opstanka važnije od bilo kakve administrativne uprave koja je, svejedno, bošnjačka, srpska ili hrvatska.”

Federalni ministar finansija Ante Krajina izveo je i preciznu računicu o tome koliko se troši novca na glomazan administrativni aparat. Za plaće i naknade administracije u FBiH godišnje se potroši 1,5 milijardi maraka. Od toga, na federalnoj razini se `pojede` 298 miliona maraka, na kantonalnim nešto više od milijardu maraka, a na općinskim razinama oko 180 miliona maraka. On iznosi i frapantan podatak – javna administracija u Federaciji BiH je čak četiri puta veća od prosjeka u Europskoj uniji.

Premijer Nikšić ima računicu po kojoj, kada bi se sada ukinuli kantoni uz obvezu da plate ono što su dužni, Federaciji BiH bi automatski ostalo ove godine bar 500 miliona maraka i taj novac bi mogao biti uložen u gospodarstvo i izgradnju novih cesta.

Paralelno djelovanje vlasti

Nema dvojbe da su kantoni, inače uspostavljene Washingtonskim sporazumom, postale najozbiljnija i najveća prepreka i kočnica ekonomskom razvoju FBiH. Prema nekim ranijim anketama i istraživanjima raspoloženja javnog mnijenja, čak 82 posto građana je za ukidanje kantona. Ovdje treba podsjetiti da je općina Tuzla s početkom proljeća 2010. godine Parlamentu FBiH podnijela inicijativu za ukidanje kantona, ali je sve ostalo na tome.

Venecijanska komisija je svojevremeno, u svojoj analizi i preporukama, naglasila da je nužna reforma Federacije BiH, navodeći kao ilustraciju da taj entitet ima 11 vlada (jedna federalna i deset kantonalnih) i da sve treba množiti s 11. Naglašeno je da se više od 50 posto domaćeg bruto proizvoda potroši na finansiranje javne potrošnje što je europska besmislenost.

Po Venecijanskoj komisiji, najbolji i najradikalniji reformski potez bio bi ukidanje kantona, uz naglasak da smanjenje njihovog broja ne bi bilo dovoljno da se problem riješi. Ovo utoliko više što općinska, kantonalna i federalna tijela vlasti često djeluju paralelno. Tako je i moguće da recimo jedno preduzeće bude predmet kontrole tri, recimo, tržišne inspekcije – općinske, kantonalne i federalne, što je potpuno neprihvatljivo. Kao logičan korak za početak, a uvažavajući političku situaciju i odnose, predloženo je da se zakonodavne funkcije koncentriraju na federalnoj razini, a “kantonalne strukture budu prvenstveno izvršne”.

Primjedbe da bi ukidanjem kantona bila ugrožena jednakopravnost Hrvata ili Bošnjaka na cijelom teritoriju Federacije u BiH padaju u vodu pred argumentom da bi općine dobile na snazi u svakom smislu, a u njima i preko njih građani ostvaruju najveći dio svojih prava. Osim toga, općine više ne bi bile finansijski zakidane od kantona, imale bi punije blagajne i novca za investiranje u vlastiti, prvenstveno ekonomski razvoj, dakle u ono od čega se živi.

Dnevni list