Budući da se u BiH barata podatkom da više od 20.000 ljudi radi preživljavanja koristi usluge javnih kuhinja, a da skoro milion stanovnika gleda u oči siromaštvu, začuđujući je, ali i indikativan podatak da se u BiH svake godine uvozi sve više vozila.

Od kada je u januaru stupila na snagu odluka o mogućnosti uvoza automobila starijih od sedam godina, u BiH je u prva četiri mjeseca ove godine uvezeno 11.307 automobila, što je za 3.424 vozila više nego u istom razdoblju prošle godine. Za njih je plaćeno 3 posto carine i 17 posto PDV-a, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Prema podacima UIO uvezeno je ukupno 13.301 putničko motorno vozilo dok je u istiom periodu prošlu godine ukupno uvezeno 9.390 vozila, piše “San”. Vrijednost vozila uvezenih u 2011. godini iznosi 156,6 miliona KM, a u istom periodu prošle godine 110,5 miliona KM, a uvozila su se najviše volksvagenova vozila, opel, reno, citroen, ford i to vozila koja su proizvedena uglavnom 2001., 2002., 2003., 2004., 2005 i 2006. godine.

“Do povećanja uvoza je došlo uglavnom zbog mogućnosti uvoza polovnih vozila, a uvoz novih vozila je otprilike na istom nivou kao i prošle godine”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Ipak, pitanje koje ostaje bez odgovora je, kako je moguće da se u vrijeme opšte besparice, političkog, ekonomskog i privrednog kolapsa te u ekonomskoj krizi koja još uvijek potresa BiH, izdvoji čak 46 miliona više za kupovinu ljubimaca na četiri točka.

Muris Čičić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže za “San” da pokazatelji o siromaštvu i nezaposlenosti nisu baš tačni, te da se ekomomski, ali polako, BiH oporavlja.

“Ne mogu objasniti kako se sa prosječnom platom od 800 KM mogu platiti svi troškovi i kupiti auto”, kaže Čičić.

Prema mišljenju Svetlane Cenić, ekonomske analitičarke, i ovo je još jedna potvrda da je BiH zemlja apsurda i da je sve moguće, ali i da postoje i neka logična objašnjenja.

“Bez obzira na pad kupovne moći, smanjena je carinska stopa koja je sada 6 posto umjesto 9 posto, krediti za kupovinu vozila na nekim mjestima se daju pod povoljnijim uslovima, a moguće ih je kupiti na leasing. Međutim, ne treba zaboraviti ni tipični balkanski mentalitet “neću jesti, al ću vozit’ auto””, kaže Cenićeva. Ona napominje da je i ovo jedan indikator za povećanje vanjskotrgovinskog deficita i potpuni nemar vlasti prema domaćoj privredi i ekonomiji koja nastavlja sa trendom pažljivog njegovanja uvoza, umjesto podsticanja domaće proizvodnje.