Tačno u 10 sati i 16 minuta, na današnji dan prije 19. godina porušen je čuveni mostarski Stari most.

Čuveni luk nad Neretvom, djelo mimara Hajrudina i učenika Mimara Sinana srušeno je u hladnu rijeku nakon što je u više navrata pogođen tenkovskim projektilima Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Most je, prema riječima svjedoka, projektilima gađan tokom cijelog dana 8. novembra, da bi dan kasnije bio i potpuno urušen. Taj barbarski čin snimljen je kamerama, a snimak je brzo obišao cijeli svijet.

Za rušenje Starog mosta direktno se smatra odgovornim Slobodan Praljak, bivši čelnik Glavnog stožera HVO-a. Sam tenkovski napad izvela su trojica tenkista od kojih je jedan kasnije poginuo.

Dan nakon rušenja Starog mosta u Mostaru, 10. novembra 1993. godine predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman održao je sastanak sa predstavnicima takozvane Herceg-Bosne Matom Bobanom i Jadrankom Prlićem, te Matom Granićem, Ivićem Pašalićem i drugima.

O time svjedoče Tuđmanovi stenogrami, koji su dio dokaznog materijala protiv Jadranka Prlića i ostalih vojnih i političkih čelnika takozvane Herceg-Bosne, a kojima bi uskoro trebalo biti presuđeno za brojne zločine i Hercegovini i srednjoj Bosni.

Tuđman je, usput, pitao ko je srušio “taj mostarski most”?

“On je, bile su strašne kiše, toliko pucan prije, tako da je sam pao”, kazao je Boban Tuđmanu.

Tuđman je ponovo pitao:

“Hoćemo li mi biti optuženi. Inače, među nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist?”.

Na to je Mate Boban kratko odgovorio: “Nama”.

Prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović izjavio je nakon rušenja Starog mosta “da je na trenutak zamrzio ljudski rod”.

Kako je ocijenio mostarski novinar Enes Ratkušić, sam čin rušenja Starog mosta svijet je “doživio kao barbarski čin bez presedana, zbog čega se njegova uspavana logika praćenja ratnih zbivanja sa strane najednom drastično promijenila”.

” Rušenje jedne od najljepših ćuprija na svijetu zapravo je probudilo zatomljenu savjest svijeta. Za 427 godina, koliko je odolijevala vremenu, ova ćuprija izuzetne arhitektonske ljepote, ali i graditeljskog umijeća, postala je simbolom grada na Neretvi, izazivajući zanimanje pjesnika, slikara, putopisaca, turista iz cijelog svijeta, ali i modernih graditelja, koji su Hajrudinovim rješenjima, s obzirom na vrijeme podizanja, 1566. godine, bili naprosto impresionirani”, istakao je Ratkušić.

Kako je najavljeno, godišnjicu rušenja Starog mosta i ove godine će obilježiti mostarski osnovci. Oni tradicionalno, uz zvuke sirene, sa novoobnovljenog Starog mosta, koji je otvoren u julu 2004. godine simbolično u Neretvu bacaju karanfile i ljiljane.

Stari most je izgrađen između 1557 – 1566nakon što su građani Mostara zamolili Sultana Sulejmana Kanunija ili Veličanstvenog da dobiju novi most.

Izvodač gradnje mosta je bio lokalan čovjek Mehmed-beg Karađoz, iza kojeg je ostala centralna mostarska Karađoz-begova džamija i brojne drugi vakufi.

Sulejman I Veličanstveni (Kanuni ili Zakonodavac) postao je sultan 1520. godine. Pod njegovim vodstvom Osmansko carstvo je doseglo svoj vrhunac. Bio je poznat kao dobar i pravedan vladar. Donio je mnoštvo novih zakona i izgradio mnogo mostova, džamija, biblioteka i drugih korisnih objekata. U Bosni i Hercegovini su njegove zaostavštine, između ostalih, mostarski Stari most i Karađoz-begova džamija, Aladža džamija u Foči, Bajrakli džamija u Beogradu i mnogi drugi.

Izvor: Anadolija