Svjetska privreda siromašnija je za 212 milijardi dolara zbog masovnog odumiranja pčela, a računa da je već uginulo 30 posto pčelinjih zajednica u SAD-u i više od 20 posto u nekim evropskim zemljama, pokazuju istraživanja.

Naučnici traže načina kako bi se zaustavila masovna smrt najvažnijeg oprašivača, pčela. Istraživači su pronašli neke o mogućih uzroka poremećaja koji dovodi do raspada njihovih kolonija (CCD), uključujući i parazite koji se hrane tjelesnom tekućinom pčela, viruse, gljivice, zatim izloženost pesticidima i smanjenje biljne raznolikost koja oslabljuje kvalitetu ishrane za pčele, kažu stručnjaci.

Kombinacije nekoliko različitih faktora smatraju se odgovornima za odumiranje pčela i nagli pad broja njihovih kolonija, izjavio je entomolog i glavni naučnik američkog Vladinog laboratorija za istraživanje pčela (USDA) u marylandskom Beltsvilleu Jeff Pettis.

Gubici su alarmantni ne samo za ljubitelje meda već i za veliki dio poljoprivrednog svjetskog tržišta. Čak se 52 od ukupno 112 važnih svjetskih poljoprivrednih kultura, od jabuka i soje do kakaa i badema, oslanjaju na oprašivanje. U jednoj studiji iz 2009. ekonomisti su procijenili da je vrijednost oprašivanja kukaca, uglavnom od strane pčela, vrijedno više od 212 milijardi dolara.

Zbog brzog rasta ljudske populacije strahuje se da će odumiranje pčela još dodatno produbiti svjetsku krizu nastalu ograničenjem poljopivrednih usjeva i rastom cijena hrane.

Opasnost koja prijeti pčelama je međunarodna. Engleska je u zadnje dvije decenije izgubila više od polovice svojih košnica, a zbunjujući razmjeri odumiranja pčela događaju se i u Aziji, Južnoj Americi te Bliskom Istoku.

Nedavna otkrića ipak bacaju više svjetla na moguće odgovore na tu zagonetku. Dio naučnika okrivljuje komercijalne poljoprivredne pesticide, poput klotianidina, kojeg povezuju sa uginućem miliona pčela u blizini područja uzgoja poljoprivrednih kultura tretiranih tom hemijskom supstancom u različitim zemljama. Iako zabranjen u nekim evropskim zemljama, klotianidin i dalje ima dozvolu američke vladine Agencije za zaštitu okoliša EPA-e, a koristi na usjevima poput kukuruza, pšenice i soje.

Jedan od ozbiljnih prijetnji opstanku pčela je parazit Varroa destructor, koji se hrani pčelinjom “krvlju” hemolimfom i širi pritom opasne viruse. U slučaju zaraženosti obično stradaju cijele košnice, rekao je profesor entomologije univerziteta u Georgiji Keith Delaplane.

U borbi protiv takvih virusnih infekcija američko-izraelski biotehnološka firma Beeologics proizvela je antivirusni lijek koji koristi prirodni mehanizam imuniteta i povisuje prag pčelinje “tolerancije” prema bolestima, pokazuje kombinovana studija.

Konačno, kao još jedan od mogućih uzroka uginuća pčela naučnici spominju kombinaciju virusa i gljiva, koja se smatra odgovornom za prošlogodišnje uginuće svih kolonija u SAD-u. Virusno-gljivični dvojac može uništiti pčelinju memoriju ili navigacijske funkcije i tako doprinijeti nestanku kolonije, piše Hina.

Komercijalni intenzivni pčelinjaci daleko su teže pogođeni od malih nezavisnih proizvođača meda, smatra mali proizvođač Dan Conlon. Njegove pčele razvile su prilagodljivost zahvaljujući ruralnim, raznolikim staništima.

“Većina izvještaja o teškim gubicima odnosi se na velika poslovanja te cilja na zajednice koje se sele za pašom”, rekao je Conlon. Prva izvješća o pčelama u SAD-u, uključujući i Georgiju, o ovoj zimi govore da će biti slaba i da će se izgubiti trećina kolonija, rekao je Delaplane.

Prošlog ljeta u SAD-u je ukupno bilo popisano 2,68 miliona košnica, što je upola manje od pet miliona koliko ih je bilo u 40-tima, saopštila je USDA. U Sjedinjenim se Državama prošle godine proizvelo 80 miliona kilograma meda, a veleprodajne cijene dostizale su do rekordnih 1.603 dolara po funti (nešto manje od pola kilograma, oko 0,435 kg).