Ljudi na dan zaborave najmanje tri stvari, no izgovaranje naglas, više spavanja i opuštanje može vam pomoći u traženju zaboravljenih informacija, otkriva studija

Zbog previše obveza zaboravljamo najosnovnije stvari: gdje smo stavili ključeve ili jesmo li isključili uređaje, pokazalo je istraživanje o zaboravljanju koje je na 2000 ljudi proveo ured za potrošače Avery.

Ako ne možemo sjetiti jesmo li isključili glačalo ili štednjak, a to je zato što to obavljamo automatski, kao što hodamo ili vozimo bicikl. Stručnjaci savjetuju da, nakon što ste isključili glačalo, naglas izgovorite: “Isključio sam glačalo”. Razloga za zabrinutost nema jer većina ljudi zaboravlja zbog navika, automatiziranosti, a ne zbog bolesti.

Određena količina hormona stresa potrebna je kako bi um ostao oštar i racionalan. Stres je prirodni mehanizam koji povećava budnost i snagu, ali samo kratkotrajno. upozoravaju stručnjaci

Prevelika količina stresa dokazano smanjuje mogućnost produktivnog razmišljanja i pamćenja, a slušanje glazbe ili meditacija pomažu održati hormone na prihvatljivoj razini.

– Sve aktivnosti uz koje se vaš mozak odmara pomažu pamćenju- ističe psiholog dr. McDaniel. Biolog dr. Medina kaže da je žestoka svađa jedan od čestih uzroka zaboravljanja. O njoj ćete vjerojatno razmišljati na povratku s posla i zaboraviti otići u banku, upozorava dr. Medina.

Samo jedan sat spavanja manje na dan dugoročno utječe na pamćenje i zdravlje, dokazala je Mary A. Carskadon, stručnjakinja za spavanje. Upravo tijekom sna mozak organizira informacije.

Potaknite um i sjetit ćete se

Zaboravljate li često ime osobe koju ste upoznali, tiho ga ponovite sebi u bradu tri puta, kažu stručnjaci. A ako vas često muči gdje ste ostavili ključeve nakon što ste zaključali vrata od stana, velika je mogućnost da vam je mozak “zauzet” nečim drugim. Izgovorite li naglas gdje ste ih stavili, nećete zaboraviti.

Reci “sjeti se” umjesto “ne zaboravi”

Ako često zaboravljate e-mail adrese, PIN-ove ili lozinke, imajte na umu da mozak nije “dizajniran” da pamti takve podatke, kažu stručnjaci.

Takve informacije kratko ostaju u mozgu jer su mu dosadne. Automatiziranost i zamišljenost okidači su za zaboravnost, a najbolji saveznik mozga je grupiranje.

– Ako se ne potrudite zapamtiti PIN-ove ili lozinke, mozak to sam neće učiniti – napominje stručnjak za pamćenje Zaldy S. Tan. “Dosadnoj” informaciji treba dodati nešto bitno što će vas potaknuti da se sjetite. Ako vam je prijatelju rođendan 10. siječnja, zapamtite da je to deset dana nakon Nove godine. Zaboravite li zašto ste ušli u sobu, vizualizirajte što trebate prije no što krenete. Dodaje da predmetu koji trebate “prikvačite” poznatu situaciju.

Sjetite li se ujutro da morate kupiti mlijeko kad se budete vraćali kući, pola minute zamišljajte kako ga pijete ili ga dodajte u kavu. I pritom si ponavljajte “sjeti se” – pozitivna poštapalica djeluje bolje od “ne zaboravi”.

Na vrh jezika mi je, ali se ne mogu sjetiti…

Što smo stariji, sve češće zaboravljamo riječi ili imena starih prijatelja, ističe dr. Edgerly. Dodaje kako se zbog toga ne trebamo brinuti jer se to događa svima. No obavljanje previše stvari odjedanput neprijatelj je pamćenja. Zato odmorite mozak i obavljajte jedno po jedno.

Neka ključevi i novčanik uvijek imaju svoje mjesto

Zaboravljate li gdje ste ostavili ključeve, novčanik ili autobusnu kartu, znajte kako je uzrok tome što ste zaokupljeni nečim drugim. Obratite pozornost na trenutke kad ostavljate ključeve ili novčanik, a najbolje ih je uvijek ostavljati na isto mjesto, savjetuje Elizabeth Edgerly, stručnjakinja za Alzheimerovu bolest.

Top 10 zaboravljenih

Uzvratiti propušten poziv
Odgovoriti na e-mail
Imena ljudi
Čestitati rođendan
Napuniti mobitel
Zaliti cvijeće
Uzeti isprintane papire
Snimiti tv-serije
Uzeti ključ od stana
Godišnjice braka ili veze