Konak, četvrti i posljednji saraj, izgradio je Topal Šerif Osman-paša u sarajevskom naselju Bistrik, dok su ostala tri izgorjela.

Objekt je dovršen u novembru 1869. godine, a gradili su je splićani Franje Linardov i Franjo Moise.

Izgrađena je jer je glavni sultanov predstavnik u ovoj provinciji morao imati smještaj u zgradi koja bi po svim svojim karakteristikama, dimenzijama, arhitekturi, namještaju i opremi morala u sjeni ostaviti sve druge stambene i upravne zgrade.

Kako je za Faktor kazao Bernhard Wiener, dipl. ing. arhitekture i šef Odsjeka za arhitektonske i građevinske poslove Službe za zajedničke poslove institucija BiH, za vrijeme austrougarske vladavine, 1906. godine na objektu i u njegovoj okolini izvršeni su građevinski radovi, te je uređeno dvorište, kružni prilaz objektu i postavljene su dvije, u kamenu klesane, figure lavova.

– U ovom objektu nakon atentata na prvom spratu rezidencije ležala su tijela Sofije i Franza Ferdinanda gdje je izvršena i obdukcija, nakon čega su spremljeni u kovčege i poslani za Dubrovnik, a potom za Beč – kazao je Wiener.

U okviru kompleksa nalazi se i prostor za smještaj radnog osoblja.

– Ova zgrada bila je i Titina zvanična rezidencija gdje je odsjedao kada god je dolazio u Sarajevo. To je potpuno zatvorena graditeljska cjelina, sa zidom, velikim brojem drveća, te je bilo lako osigurati objekt. Rađen je u pseudomaurskom stilu, sa utjecajem istoka i zapada – pojašnjava Wiener, te dodaje da je u rezidenciji sačuvano i nešto od originalnog namještaja.

Jedan dio objekta je, kako kaže, saniran 1973. godine, uglavnom toaleti, dok su hol i sale ostale u izvornom obliku.

– Tokom rata u BiH Konak je pretrpio djelimična oštećenja, koja su vidljiva na dijelu fasade i na vitražu na centralnom stepeništu, te krov koji smo uspjeli sanirati – navodi sagovornik.

Konak je bio reprezentativni rezidencijalni objekat za odsjedanje gostiju, te rezidencijalni jer su u salama organizirani brojni prijemi i održavane svečanosti. Odsjedali su tu veliki državnici, sultani, prinčevi, premijeri, a prije nekoliko godina Sarajevo Film Festival organizirao je prijeme u dvorištu Konaka.

– Rukovodstvo ove države je znalo u tom objektu organizirati prijeme povodom značajnijih događaja. Najugledniji visoki gosti boravili su u ovim odajama. Ali ja sam prije tri godine zabranio da se objekt koristi zbog opasnosti od urušavanja i zbog nesigurnosti objekta – kazao je Wiener te pojašnjava da se fasada počela obrušavati, te da jedan dio objekta “tone“.

Služba za zajedničke poslove institucija BiH vodi računa o sigurnosti objekta, o osiguranju i održavanju, a objektom gazduje Predsjedništvo BiH.

Posljednjih godina sve je stalo. Godinama se priča o obnovi rezidencije Konak, ali konkretnih pomaka nema. Raspisivani su tenderi za odabir projektanta koji “padaju“ zbog žalbi ponuđača.

– Veliki je to prostor, skoro 1.500 kvadrata. Konkretno treba uraditi kompletnu arhitektonsku plastiku, uraditi zidove, uvesti grijanje, uvesti nove instalacije, uraditi arhitektonsku ornamentiku, negdje je otpala, negdje oronula, strukturalno pogledati gdje su slabe tačke, uvesti elektronsku mrežu, struju, internet i videonadzor, te promijeniti krov i oluke – pojasnio je arhitekta, a cjelokupan projekat bi mogao koštati od 7,5 do 9 miliona maraka.

On ističe da kvalitet zavisi od iznosa koji bi se uložio.

– Nešto bi trebalo uložiti Predsjedništvo, nešto Parlamentarna skupština i Vijeće ministara, a trebalo bi angažovati strane institucije da se dobiju grantovi, ali ništa to ne može bez projekta – kazao je Wiener.

Arhitekta smatra da bi najidealnije bilo da u ovom objektu bude smješteno Predsjedništvo BiH jer za to ima dovoljno prostora, a radi se i objektu koji je kulturno-historijsko naslijeđe i o objektu nulte kategorije.

(faktor.ba)