Kalesija 17°

Mirsad Kukić: “Ja sam dobar sa Rasimom Omerovićem”

kuko-rasimDnevne novine Oslobođenje objavile su intervju urađen sa “najmoćnijim” čovjekom u Tuzlanskom kantonu Mirsadom Kukićem iz Banovića. Kukić je govorio o novim zapošljavanjima, problemima u SDA ali i o Kalesiji te kompenzacijskim listama te novim investicijama u Banovićima.

Intervju prenosimo u cjelosti bez ispravki.

• Pošto sami sebe nazivate stečajnim upravnikom političkih stranaka u Banovićima, imate li namjeru tu funkciju podići na viši nivo?

– U principu, ispala je to šala, pošto sam ja sigurno dosad jedini u historiji glasanja, u svojoj izbornoj bazi dobio povjerenje 98,3 posto glasača. Onda je logično da su ostali ljubomorni, zavidni…

• Je li Vam iko zatražio recept kako doći do te cifre, recimo iz nekog drugog odbora SDA?

– Oni ne trebaju tražiti recept od mene, već samo vidjeti kako radim i onda je to jednostavno. Ništa nije sakriveno. Treba biti na raspolaganju ljudima 24 sata.

• I sve četiri godine mandata?

– Ne samo četiri, 20 i nešto godina. Treba prema narodu biti pravedan maksimalno koliko se može i ne treba mu nikada lagati. Narod mora u vama vidjeti nešto što ide u prilog svima i cijeloj državi. Tako da su u principu svi procesi koje sam pokretao bili u interesu najprije čovjeka, lokalne zajednice i društva u cjelini. Treba se isturiti tamo gdje drugi taktiziraju, staviti svoju kožu na bubanj gdje drugi neće, podnositi udare nekorektnih ljudi, laži, treba žrtvovati porodicu, a najgore je što ona najviše ispašta. Problem je što se ljuljaju i mnoge interesne grupacije…

Trhulj je najbolji

• Kada je krenula izborna kampanja SDA upravo iz Banovića, pominjali ste ljude koji su stranci okrenuli leđa. Sada Vas u Kalesiji pominju kao dio jedne od struja SDA. Hoćemo li na vanrednim izborima za načelnika imati dva kandidata jedne stranke, Vašeg i favorita gospodina Omerovića?

– Ja sam sa Rasimom dobar. Ne bih pričao od slučaja do slučaja, mogu pričati o principima, a to znači da smo dosad imali jedan generalni problem u Tuzlanskom kantonu. Interes Kantona i svih lokalnih zajednica u njemu prodavan je za interes pojedinaca i za njihove mandate.

• Mislite na kompenzacije?

– Jeste. Oni ništa nisu uradili za te ljude, odnosno sredine iz kojih su dobili povjerenje i mandat. Definitivno se treba kutarisati takve vrste ljudi i njihovih kandidovanja. Mada se određena grupacija i sada provukla na kompenzacionim listama, najvjerovatnije zbog nekih unutrašnjih dugovanja koja imate u svim političkim partijama, pa i u SDA. O pojedinačnim slučajevima ne bih pričao, jer kad u Tuzlanskom kantonu padne kiša – ja sam kriv. Za neke stvari saznam da su se dogodile prije mjesec, a o meni ispisano svašta.

• U Rudniku Banovići podijeljena je 13. plata, a najavili ste i 200 novih radnih mjesta sada u januaru…

– Konkurs se završava.

• Ko će više pomoći zamjeniku predsjednika SDA u ostvarenju obećanja od 100.000 radnih mjesta, Vaš odbor ili recimo KO SDA Sarajevo, koji zapošljava ljude u administraciju?

– Kod nas, u našoj politici, čak i u medijima, više se prostora daje nadgradnji nego bazi. Baza je realni sektor. Tu se stvara nova vrijednost, a bez nje nema povećanja standarda. Glavna stvar je priča o realnom sektoru, što ne postoji ni u jednoj političkoj opciji kod nas, čak ni u opciji kojoj pripadam. Kad smo vidjeli da nemamo mnogo koristi od onih koje smo delegirali, mislim na lokalnu zajednicu, dobar tim ljudi je na vrijeme shvatio da naš rudnik treba umrijeti jer prestaje potreba za ugljem. To znači da se rade zamjenski kapaciteti na lignit. Rudnik je trebao biti zatvoren kao neperspektivan. Kad smo došli do te spoznaje, tražili smo kako izaći iz sistema koji nikome ne treba. Od 1996. do danas smo napravili najperspektivniji rudnik u Bosni i Hercegovini. Jedini redovno isplaćujemo obaveze prema državi, radnicima, lokalnoj zajednici, sa 1.800 radnih mjesta stigli smo do 2.800, a sa 220 novih, imaćemo ih više od tri hiljade. Za to vrijeme se u ostalim rudnicima događaju suprotni procesi, gdje čekaju prirodni starosni odliv, pogotovo u rudnicima Koncerna i gdje se ni za šta ne pitaju, pa je sama Kreka izgubila oko 1.300 radnika.

• S obzirom na to da se dosad pričalo kako ćete u kandidaturi za federalnog premijera podržati Erdala Trhulja, šta mislite o Fadilu Novaliću, čovjeku koji dolazi upravo iz realnog sektora?

– Najnezgodnije je pričati o ljudima, ali mogu vam kazati da je najbolji ministar energetike i rudarstva koji je dosad postojao u višepartijskom sistemu Erdal Trhulj. To je momak koji ima snage i energije. Zna, ali i uči. Stvari koje ne poznaje, ne stidi se pitati, formirati timove. Zna locirati problem, zna predložiti rješenje, to je čovjek koji je radio i po inostranstvu, koji govori dva strana jezika, čovjek koji je sasvim prirodan i u prijedlogu mog opštinskog odbora su on i Nedžad Branković. Branković je tu logično zbog političkih elemenata.

O Fadilu Novaliću malo znam. Slušao sam ga, ali mogu pričati priču o čovjeku kojeg dobro znam. Ne znam čak ni šta je radio. Radio je za Cimos, a to je firma koja je, ipak, imala tržište i proizvodnju i tehnološku liniju i naplatu, prema tome ne sumnjam, mlad je i ima energije, da se može nositi sa funkcijom.

• No, šteta bi bila da Trhulja nema u izvršnoj vlasti?

– To bi bila ogromna šteta za Federaciju, to vam garantujem. I nije to moje mišljenje, već svih ljudi koji su s njim sarađivali. Na kraju su ga pokušali i omalovažiti, ustvari taj njegov rad, bojeći se kandidature i toga što nema primjedbi na ono što je dosad radio. Mogu argumentovano tvrditi i sa svima ući u duel da je on najbolji ministar kojeg smo imali. Svi ostali su radili elaborate, pa naplaćivali, radili studije, pa naplaćivali, gledali koliki ti je tu procent, a nigdje se operativno ništa nije uradilo. To je prvi čovjek koji je ušao u rješavanje problema po segmentima, od grane do grane i koji ima osjećaj gdje se može napraviti najviše radnih mjesta za najmanje para. Nažalost, nije mu to dozvoljeno.

• Ko mu to nije dozvolio?

– Politika. Vi znate kako je nestabilna ta vlada bila. Nije imao podrške, pogotovo nakon pucanja koalicije sa SDP-om.

• Možemo li sada očekivati stabilniju vlast, koja će imati rezultate na terenu?

– Mislim da je na neki način posljednju šansu biračko tijelo dalo pojedinim političkim opcijama, nadajući se u te stvari. Tome se moramo do kraja okrenuti. Banovićki model može biti primjer kako se gradi država. A Banovićima nijedan medij dosad nije posvetio pažnju, kako pamtim. Jedini smo se počeli brinuti o realnom sektoru, jedini imamo razvojne programe koji nisu lokalnog karaktera, koji su jači i od kantona i od Federacije. Jedini imamo projekte koji zatvaraju više elemenata. Vežemo termoblok.

• Kad smo već kod toga, priča se da će Banovići dobiti termoelektranu prije Tuzle?

– Ja mislim da bismo trebali i morali. Ušao sam zbog toga u federalni Parlament, moja namjera nikad nije bila da se bilo gdje kandidujem. Ali, da bih poboljšao ambijent i ubrzao procese, ušao sam u federalni Parlament. Svoje sam ambicije potrošio, relativno zdravstveno nisam dobar, no tu misiju trebam završiti, jednostavno da se nisam džaba rodio.

• Mislite li da bi neka vrsta takmičenja mogla pokrenuti državu?

– Takmičenje ne treba da postoji, već to treba biti normalna vrsta posla svima nama, a ne nekakva priča. U našem zaokruženom projektu je termoblok, fabrike cementa i građevinskog materijala i rudnik krečnjaka. Imamo rok do 2018. da budemo pred kraj tih stvari. Ono što je u proizvodnji uglja trošak je jalovina. Ona nam je ulazna sirovina za cementaru od 60 posto. Transport uglja do Tuzle znači da se blok eksploatiše 40 godina. Čak 83 procenta košta samo transport. Rudnik krečnjaka nam treba i zbog termobloka, ali i za cementaru. A ako imam cement, imam šljaku i pepeo, osumporavanje, dobit ćemo gips. Ako imamo gips i cement, možemo proizvoditi svaku vrstu građevinskog materijala. Ne smije čovjek biti tačan, ali orijentaciono je to 2.500 direktnih radnih mjesta.

• Na ove dosadašnje tri hiljade?

– Na ove tri hiljade. Samo još da vam kažem, na ove 2.500 najmanje po dva indirektna radna mjesta dolaze.

• Spominjali ste kako su brojne firme završile na koljenima zbog loše privatizacije. Vidite li Vi ikakvo rješenje za brojna preduzeća iz TK-a?

– To je osjetljiva stvar. Sva je privatizacija loše urađena u čitavoj zemlji. U ovom dijelu moramo razlučiti privatne od firmi koje imaju državni kapital. Ako bismo otvorili proces i napravili presedan, onda bi to bila katastrofalna stvar. Privatne firme koje su imale lošu privatizaciju moraju se rješavati sa Agencijom za privatizaciju, Tužilaštvom i Sudom. I sa onim kontrolorima koji su procese trebali kontrolisati. Uglavnom, ovo što je u Tuzli napravljeno sa Ditom i Konjuhom, populistička je stvar ljudi čije su pare zamrznute u dionicama. Oni bi kupili dionice, a ne bi dugovanja. Dakle, radi se o nečijem zamrznutom novcu.

• Ima li tu interesa za imovinu tih firmi, zemljište…?

– Interes je zamrznut novac u dionicama, potom lokacije, pa čak i imovine koja se vodi pod pasivnim bilansom u inostranstvu. Konjuha ima i u Srbiji, samo da znate. Mislim da stvari treba dobro snimiti. Konjuh je bio džin, a sad nije ništa. U Konjuhu je sada problem što oni ljudi koji rade tamo nemaju ništa, dok drugi koji su stalno po bolovanju već imaju svoje privatne fabrike. Izvlače ono što je već proizvedeno iz magacina. To je jedan ozbiljniji problem i proces, a presedan se ne bi trebao praviti.

Opet, ako gledamo firme sa državnim kapitalom, dosad se mogao riješiti problem u Livnici, Aidi, TTU… Tu je problem druge prirode. Kod nas se stečajni postupak uzima kao problem. Stečaj je rješenje problema i svih stvari koje su dovele do toga. Ali, imamo drugu praksu. Populistički vodimo politiku i u njoj odnos prema privredi. Neke firme, kada dođu do određene faze, moramo voditi u stečaj da ih izvučemo, a ne da nam on prelazi u likvidacioni postupak.

Tehničko tijelo

• Najveći klub poslanika u Predstavničkom domu PFBiH nema šefa. Jeste li Vi jedan od kandidata?

– Nisam kandidat ni za jedno mjesto. Ne želim to. Rekao sam vam zbog čega sam ušao u Parlament, neću se ni profesionalizovati.

• Imali ste primjedbi i na kadroviranje u SDA. Očekujete li promjenu prakse, da se baza napokon pita za imenovanja?

– Mi smo velika partija i problema mora biti. Ima jedna druga stvar. Tamo gdje se napravi presedan, gdje pravila prestaju, problem nastaje. U SDA ponekad pravila prestaju, ne uvažavaju se. Onda dođe do turbulencija. Logično je da će uvijek biti nezadovoljnih. Što se tiče Banovića, kao najjače baze u državi i tako malog mjesta, nemamo lošu relaciju sa rukovodstvom stranke. Ovo Predsjedništvo SDA je neko tehničko tijelo, nastalo kompromisom. Dovoljan je prelazak jedne osobe iz jednog tabora u drugi da poremeti ravnotežu i onda je to završena priča. Tome treba ozbiljnije prići i akobogda to dovesti do Kongresa. Što se tiče odnosa sa Bakirom Izetbegovićem, on je izuzetno korektan. Imamo punu podršku za ove projekte. Dosad je imao pogrešno mišljenje i o Banovićima i o meni, a preko emisara koji su u svemu tražili sebe. Takve sam nosio 20 godina na leđima. U nekoliko navrata Izetbegović je rekao da mu se direktno obraćamo šta god nam zatreba u Banovićima. Njegovom programu Banovići će najviše doprinijeti. I kroz medije nam sada najviše treba istine, a što manje priče o tome kako ja nekog ne volim, pa ću sada vrtjeti priču o njemu.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

    Ukoliko imate više informacija o temi ili nam želite prijaviti grešku možete nas kontaktirati i na e-mail: ntv@neon.ba.

    Komentari

    Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

    Damir Džafić izabran za novog predsjednika Nogometnog saveza općine …

    Objavljen Javni poziv za dodjelu jednokratne novčane pomoći učenici …

    63-godišnja Zeničanka diplomantica na Odsjeku za arapski jezik i knj …

    Žena i dvoje djece pronađeni mrtvi u stanu muškarca koji se sinoć …

    Šesti memorijalni šahovski turnir „Ibrahim Huremović i Dževad Ik …

    CLOSE
    CLOSE