Stvaranje violine specifičan je i dug proces. I da želite, ne možete požuriti, mjesta za greške nema. Sve ide sporo i polako, kad stvorite violinu – to je djelo, a ne violina – sklopili ste je od 50 pažljivo biranih i izrađenih dijelova i kad zasvira, dali ste joj dušu. Izrada violine u svijetu je umjetnost, a u BiH zanat. U svijetu se pohađa škola da biste nosili zvanje graditelja violina, a kod nas se kao zanat nasljeđuje, kazuje Tuzlak Mensur Avdić.

Mladi graditelj violina, koji s porodicom živi i stvara u gradu na zrnu soli, uz oca Sifeta čuva bh. tradiciju izrade violina, objašnjava da ovaj gudački instrument treba da bude pažljivo i precizno sklopljen, simetričan, pravilnih dimenzija, da bude impregnisan, vječno zaštićen od vlage i podešen da odgovara svakom profesionalnom violinisti.

“Majstora za violine ili pravilno rečeno lutiera u svijetu je malo, a naročito na našim prostorima. Za stvaranje violine morate biti vrstan poznavalac drveta, imati umjetnički duh, istančan osjećaj, te morate biti psihički smirena i stabilna osoba. Od rođenja sam nadaren za umjetnost, pa mi stvaranje prve violine nije predstavljalo problem, uzevši u obzir da sam potreban alat imao pri ruci, kao i znanje koje mi je prenio otac”, pripovijeda Mensur za “Nezavisne” o svojim počecima u svijetu izrade violina.

“Moj hobi je da slikama i video-snimcima uljepšam našu internet stranicu i Instagram profil, ali krije se tu i želja da podstaknem ljude koje imaju afiniteta prema ovome čime se bavim da se ne ustručavaju pitati da im prenesem znanje koje imam. A moram priznati i da je danas internet odličan marketing u svijetu za naše violine”, iskren je Mensur.

Govori mladi čovjek, koji se odlučio sačuvati porodičnu umjetnost izrade violina, koju nazivaju kraljica instrumenata, da alat potreban da bi nastao jedan gudački instrumet nije klasičan, te da su otac Sifet i on većinu specijalnog alata nabavljali tokom dugogodišnjeg rada.

“Izrada dijelova za violinu ne može proći bez kvalitetnog i naoštrenog alata. Svaki dio koji treba da napravimo je osjetljiv – ili je tanak, ili je malen, ili krt za obradu – i većina ih se obrađuje dlijetima, strugačima, ručnim hoblićima i skalpelima. Uz to morate poznavati drvo, jer pravac u kojem djelujete alatom može oštetiti, odnosno odvojiti dio drveta koji poslije ne možete spojiti. Zato je potrebno pripremiti potreban alat prije samog rada”, objašnjava Mensur i dodaje da je za izradu jedne violine potrebno i do 400 sati rada.

Da bi se izadila kvalitetna violina, potrebne su četiri vrste drveta – javor ili gorski javor, smrča, ebanovina i vrba.

“Javor zauzima najveću površinu instrumenta. Raste na određenim pojasima zemlje gdje je klima specifična, ali umjereno kontinentalna ga čini najboljim i najspecifičnijim jer preko 900 metara nadmorske visine ima posebno dobre karakteristike. BiH ima sreću da instrumenti u svijetu izrađeni od bosanskog javora jesu najbolji, jer najpoznatiji graditelji još od 16. vijeka biraju javor iz naše zemlje”, objašnjava Tuzlak.

Porodica Avdić dugo godina bavi se izradom i restauracijom gudačkih i žičanih instrumenata u BiH i šire, a posebno su ponosni na zadovoljne kupce, te na činjenicu da stalno pristižu novi:

“Evo baš ovih dana imali smo kupce iz Banjaluke, Kineze. Naručili su violinu za njihovu nevjerovatno nadarenu djecu, koja imaju pet i 12 godina.”

Navodi da nije bilo lako probiti se na svjetsko tržište i izazvati potražnju za violinama izrađenim u ateljeu u Tuzli.

“Dok nekoliko naših violina nije završilo na pravom mjestu i u pravim rukama širom Europe, do tada nije ni bilo preporuka. Virtuozi i veliki ljubitelji ručno izrađenih violina kad su vremenom počeli da uče historiju violine, njen postanak i ostale bitne stvari, uvjerili su se da su sve najkvalitetnije violine izrađene od bosanskog javora. I moramo se pohvaliti da su naš atelje posjećivali kupci iz raznih zemalja”, kazuje Mensur i dodaje da u ovom vidu umjetničkog djelovanja kvalitet uvijek dobija bitku s kvantitetom.

Cijene violina nastalih višečasovnim ručnim radom Sifeta i Mensura određuju se u onom trenutku kad kupac naručuje instrument.

“Rijetko kad imamo violinu na stanju, pa da neko može doći i birati, osim u slučaju ako neko ostavlja staru za novu. Kad neko želi da naruči violinu, bira kakvu želi i tako na licu mjesta formiramo cijenu”, navodi Mensur.

Za kraj razgovora čovjek umjetničkog duha, posvećen očuvanju porodične, ali i bh. tradicije izrade violina, kazuje da je cilj da u poslu kojim se bave ostanu jedinstveni i jednako kvalitetni kao i do sada, te da im je velika želja da u budućnosti predstavljaju BiH na takmičenju u izradi violina koje se održava u poljskom gradu Poznanju.

(TIP/Izvor: Nezavisne novine/Autorica: Bojana Petković)