Kad ljudi dožive srčani infarkt, srčani mišić, odnosno onaj njegov dio koji je ostao bez snabdijevanja krvlju, umre. Međutim, šta ako bismo mogli uzgojiti novi mišić da zamijeni ono umrlo tkivo?

Za sada, to je čista maštarija. Međutim eksperimenti izvedeni na laboratorijskim miševima ukazuju da bi to jednog dana bio mogući način popravljanja oštećenog ljudskog srca.

Neki vodozemci mogu zamijeniti dijelove tijela, čak i nadoknaditi izgubljeni ekstremitet. Međutim, ljudi, kao ni druge više životinje, nemaju sposobnost regeneracije, osim nekih izuzetaka: tkivo jetre, na primjer, ponovno će narasti nakon što je dio organa uklonjen hirurškim zahvatom. Ali to ne vrijedi za većinu drugih organa, uključujući srce.

Unovoj studiji, provedenoj u Medicinskom centru Southwestern Univerziteta Texas, naučnici su odsjekli komadić srca kod majušnih, jednodnevnih miševa. Hesham Sadek objašnjava postupak.

“Odsjekli smo vršak srca sve dok se nije vidjela klijetka. I, začuđujuće, životinje su preživile: krvnim ugruškom su zatvorile rupu, a za tri sedmice cijeli je vršak natrag narastao”, kaže Sadek.

I to narastao kao normalni, funkcionalni srčani mišić, a ne kao ožiljak! Miševi imaju sposobnost novog narastanja funkcionalnog srčanog tkiva samo u prvim sedmicamama života, prenosi “Glas Amerike”. Sadek kaže da je važno utvrditi kada tačno miševi izgube sposobnost regeneracije srčanog tkiva kako bi se vidjelo koje se druge promjene zbivaju u tom trenutku.

“Tako da bismo mogli identifikovati potencijalne faktore koji su u tom trenutku bilo uključeni ili isključeni. Tada bismo te faktore mogli ili ponovno uključiti ili ih blokirati, tako da srce ponovno stekne sposobnost regeneracije”, govori Hesham Sadek.

Ono što ohrabruje, kaže Sadek, to je da se srce – odnosno, u najmanju ruku, mišje srce – rađa sa sposobnošću regeneracije: “Ustanovili smo da srce to i samo može učiniti. Jednostavno, ono kasnije zaboravi kako to raditi ili to isključi iz nekog razloga. Pitanje je: možemo li ga podsjetiti da to ponovno radi?”, rekao je.

I to ne samo na sedmicu ili dvije po rođenju, nego decenijama kasnije, kada osoba doživi srčani infarkt. Hesham Sadek kaže da, kad bi se uspjelo razviti stvarnu terapiju iz ovog istraživačkog modela, onda bi to značilo da bi srce, umjesto da napravi ožiljak na mjestu infarkta, jednostavno pogođeno mjesto ispunilo funkcionalnim stanicama koje bi se normalno stezale i pumpale krv, čime bi čitavo srce povratilo svoj normalni rad.

(24sata.info)