Na današnji dan tačno prije 50 godina desio se najveći trenutak u historiji čovječanstva. Prvi put u historiji ljudska noga je kročila na Mjesec.Čak se i iz današnje perspektive ovaj podvig čini skoro pa nemogućim, pogotovo kada se uzme u obzir da je Orville Wright samo 66 godina ranije postao prvi čovjek koji se otisnuo od tla i poletio u prvom avionu.

Iako je avijacija nakon tog događaja napredovala, niko nije ni mogao slutiti da bi čovjek jednog dana mogao napustiti našu planetu i kročiti na drugo nebesko tijelo. A onda se desio 4. oktobar 1957. godine.

Sovjeti su lansirali Sputnjik, prvi umjetni satelit koji je pokrenuo svemirsku utrku u jeku Hladnog rata. Amerikanci na Sputnjik nisu gledali poput ostatka naučnog svijeta koji je bio zadivljen, već je to bio znak za uzbunu. Njihovi najveći neprijatelji imaju mogućnost napasti SAD iz svemira, tako je otprilike bilo njihovo poimanje uspjeha Sputnjika.

A onda je uslijedio novi šamar za Amerikance. Jurij Gagarin je 12. aprila 1961. godine postao prvi čovjek u svemiru. Sovjeti su bili u velikoj prednosti kada je svemirski program u pitanju, a Amerikanci nisu mogli podnijeti da mrski komunisti budu bolji, te je onda John F. Kennedy 12. septembra 1962. godine u Houstonu održao čuveni govor: “Odabrali smo otići na Mjesec do kraja ove dekade, ne zato što je to jednostavno, već jer je to teško…”.Kennedy je samouvjereno govorio o odlasku na Mjesec iako tehnologija za to nije još bila izmišljena, a nažalost nije uspio ni dočekati taj veliki trenutak jer je ubijen samo godinu dana kasnije.

Amerikanci su imali informacije da Sovjeti namjeravaju također osvojiti Mjesec i poduzeli su sve kako bi na kraju oni bili ti koji će zabosti svoju zastavu na Zemljinom prirodnom satelitu.

Sovjeti su razvijali svoju raketu N1 koja je trebala odvesti ljude na Mjesec, no kada je u januaru 1966. godine “otac sovjetskog svemirskog programa” Sergej Koroljev preminuo, stvari su se okrenule u američku korist i oni su bili ti koji su bili u prednosti.

To je bio trenutak kada je i američka javnost povjerovala u konačan uspjeh. NASA-u nije čak ni usporila tragedija u januaru 1967. godine kada su tokom testa poginuli astronauti Gus Grissom, Ed White i Roger Chaffee, te je samo dvije i po godine kasnije posada u sastavu Neil Armstrong, Buzz Aldrin i Michael Collins uspjela odnijeti konačnu pobjedu.Apollo 11 je na put ka Mjesec krenuo 16. jula 1969. godine iz Kennedy Space Centera. Bio je to put u nepoznato.

Iako su u misijama Apollo 8, 9 i 10 istestirane sve neophodne sekvence za uspješno slijetanje na Mjesec, i dalje je postojala velika šansa za neuspjeh.

Ipak, 20. jula su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin spustili u mjesečevom modulu Eagle (Orao) na Zemljin prirodni satelit u region koji se zove More tišine (Sea of Tranquility), dok je Michael Collins ostao da kruži oko Mjeseca u komandnom modulu Columbia.

Izvor: radiokameleon