Učestale priče o ljekarskim greškama u Bosni i Hercegovini te sve aktuelnija tema u vezi s korupcijom i mitom koje primaju doktori, građane dovode u sumnju.

Nedavni slučaj desetogodišnjeg Benjamina Redžepovića iz Cazina, koji je umro poslije operacije krajnika u Bihaću, akcija “Hipokrat” pokrenuta u Hrvatskoj i očekivanje slične u BiH, samo su neke od tema kojima se posljednjih dana bave građani naše zemlje.

Različiti termini

Iako je kategorizacija gruba, jer medicinski radnici ne vole pričati o “greškama”, već o “liječenju s neželjenim ishodom”, činjenica je da smo jedna od rijetkih zemalja koje nemaju udruženja porodica čiji su članovi umrli zbog ljekarskih grešaka, dok su ovakve organizacije vrlo aktivne u susjednim zemljama.

O ovakvim pojavama uglavnom se šuti, a pacijenti i njihove porodice rijetko se obraćaju sudovima. Ljekari, opet, tvrde da imamo Zakon o zaštiti pacijenata u FBiH i da je suvišno praviti takva udruženja. Bećir Heljić, predsjednik Upravnog odbora Ljekarske komore KS, kaže da nisu svi izgubili povjerenje, ali da je istina da je narušena reputacija ljekara.

Savez za sigurnost pacijenata u Njemačkoj tražio je od tamošnje vlade podatke o smrtnim slučajevima zbog ljekarskih grešaka, kojih ima više od 17.000 godišnje. U BiH se ovakva evidencija ne vodi!

– Nisu svi izgubili povjerenje u doktore, ali, u principu, devalvirano je povjerenje građana prema pojedincima. Tvrdim odgovorno da imamo dobre zdravstvene radnike, možda 98 posto ljekara je čestito i profesionalno, ali ima i onih koji nisu kako treba – istakao je Heljić.

On dalje navodi da je osnovni problem loša komunikacija ljekara i pacijenata. Heljić još ističe da građani idu kod ljekara sa spiskom želja.

– Ljudi misle da sa zdravstvenom knjižicom mogu imati sve što im je potrebno ili ono što čak nije. Tu nastaje problem, jer ne radi se o medicinskoj usluzi, već nedostatku komunikacije. Svjedok sam toga svaki dan – dodao je Heljić.

Analiza grešaka

U uređenim zemljama postoje procedure pri pružanju ljekarskih usluga. Ljekari u BiH tvrde da je medicina u našoj zemlji i dalje humana.

– U velikom dijelu svijeta medicina je postala ekonomska kategorija. Nigdje na svijetu nećete dobiti usluge bez osiguranja. Naprimjer, provjera masnoća u Sloveniji se radi samo dva puta godišnje, a kod nas bi ljudi to radili svake sedmice – naglasio je Heljić.

Na kraju, da bi se smanjila učestalost pravljenja grešaka, potrebno je imati konstruktivan pristup. Ljekarske greške moraju se analizirati i iz njih se mora učiti. Da bi se ovo postiglo, ljekari se moraju navesti da sami prijavljuju svoje greške. Ovaj kodeks utkan je u medicinsku etiku, ali ga je u praksi teško primijeniti bez promjena u pravnom sistemu i očekivanjima javnog mnijenja.

Sve više tužbi u Crnoj Gori

U Crnoj Gori povećan je broj tužbi protiv ljekara te je sredinom ove godine utvrđeno da je sudskih postupaka sve više.

Zbog ovoga će crnogorski ljekari uskoro koristiti nešto što je praksa u razvijenim državama – kliničke smjernice kako da prepoznaju, a nakon toga i da reagiraju u slučaju najčešćih bolesti.