Istraživanje koje je proveo magazin International Journal of Food Science Nutrition otkrilo je kako kozje mlijeko u osnovi DNA ima sličnost s DNK strukturom ljudskog mlijeka, zbog čega bi se moglo uključiti u formule koje bi poboljšale ishranu dojenčadi.

S kozjim mlijekom postignuti su dobri rezultati u liječenju raznih poremećaja kod ljudi koji pate od hiperlipoproteinemije, srčanih bolesti, dječje epilepsije, fibroznih cista, bolesti žuči i žučnih kamenaca.

Kozje mlijeko obiluje kalcijumom i fosforom, koji su važni za čvrstoću kostiju, kao i cinkom i selenom, snažnim antioksidansima koji održavaju tjelesni imunitet. Brojni naučnici preporučuju kozje mlijeko ljudima koji pate od anemije izazvane manjkom željeza u krvi.

Ovo mlijeko je bogat izvor biorazgradivog kalcijuma, gvožđe, fosfora i magnezijuma i sadrži ih u većim koncentracijama u odnosu na kravlje mlijeko. Kozje mlijeko sadrži oko 40 posto manje citrata u odnosu na kravlje mlijeko.

U sebi sadrži mnoštvo proteina bogatih važnim aminokiselinama, široku lepezu vitamina i nema teško svarljivih masti. Ne samo da je lakše za varenje od kravljeg mlijeka, već kozje mlijeko sadrži manje laktoze, pa ga lakše mogu podnositi osobe osjetljive na laktozu.

Kod djece koja su hranjena kozjim mlijekom zabilježen je brži rast, veća tjelesna masa i bolja mineralizacija kostiju u odnosu na djecu hranjenu kravljim mlijekom.

Surutka, kozji sir i jogurt najmoćnija su prirodna sredstva koja podižu imunitet kod djece. Značajni su za obnovu i izgradnju kostiju, pospješuju rast digestivnog trakta, preporučuju se u prevenciji i terapiji oboljenja jetre, osteoporoze, povišenog holesterola i krvnog pritiska, upalnih procesa te za poboljšanje rada bubrega.