Tonjenje usljed nekontrolirane eksploatacije soli, čije se posljedice još uvijek osjećaju, ostavilo je trajne posljedice na grad Tuzlu.Posljednja u nizu tuzlanskih znamenitosti koju je odnijelo tonjenje je stara zgrada biblioteke. Riječ je ograđevini izgrađenoj u austrougarskom stilu 1901. godine, koja je prvobitno bila pošta. Srušena je prije godinu i pol, nakon što zbog ruševnog stanja postala opasnost za prolaznike i promet. Nakon nje nestala je zgrada stare općine, koja je imala više sentimentalnu, nego arhitektonsku vrijednost, piše Faktor.ba.

Ovaj proces erozije gradske arhitekture kao posljedica rada Rudnika soli blizu je kraju, barem na to ukazuje Informacija o monitoringu stanja stijenskog masiva na Tuzlanskom ležištu kamene soli, koju je danas usvojila Vlada Tuzlanskog kantona.- Nema nekih većih odstupanja od onih koja su predviđena. U zadnjih 15 godina nije uočeno ništa nepredviđeno. Od završetka eksploatacije soli taj teren se smirio. Može se reći da je tonjenje grada prestalo u nekom omjeru od 99 posto – kaže Rijad Bašić, stručni savjetnik u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva TK.

Proces slijeganja tla u Tuzli detaljno se prati od 2002. godine, kada je i počeo proces prestanka nekontrolirane eksploatacije kamene soli. Podaci prikupljeni u tom periodu ukazuju da je punjenje praznina u zemlji tehničkom vodom dalo rezultate.- Nema više ugroženosti objekata, ali evidentno je da taj teren “diše”. S obzirom da je u zemlju upumpana tehnička voda teren se spusti ili digne periodično 5-10 milimetara. To ovisi i od padavina, jer površinske vode dolaze do podzemnih. Ipak, bitno je da ta voda drži stabilnost terena – pojašnjava Bašić.

Pomenutim kretanjima tla obuhvaćen je uži centar Tuzle uključujući i gradski Korzo na kojem su još uvijek vidljivi “ožiljci” slijeganja, prostor Panaonskih jezera, te visinska naselja Trnovac i Kojšino.Da bi se potpuno smirilo tlo ispod Tuzle bit će potrebno nešto drugačiji pristup od upumpavanja tehničke vode u podzemne šupljine. Jedna od mogućnosti je da se te šupljine popune šljakom iz Termoelektrane Tuzla, ali ja to za sada zamisao za koju niko pouzdano ne može reći koliko košta.- Najvažnije je da je ovo što je urađeno imalo pozitivne efekte. Posebno tu mislim na period poslije rata kada je taj proces zaustavlje i više nema naglog slijeganja tla – zaključuje Bašić za Faktor.ba.

(TIP/Foto: Faktor)