Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini, osim što će zacementirati rezultat etničkog čišćenja u Republici Srpskoj, mogao bi smanjiti broj Bošnjaka za stotine hiljada, a time i omogućiti razne političke i druge zloupotrebe.

Osim što će se mnogi zbog neupućenosti odlučiti za termine “Bosanac”, “Bosanac musliman” ili samo “musliman”, daleko najveći procent Bošnjaka u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda odlučit će se izjasniti kao Bosanac, ne shvatajući posljedice. Bilo to namjerno ili ne, i jedni i drugi bit će svrstani u kategoriju “ostali”!

Veliki propusti

Sve postratne analize i studije pokazuju da najveći broj bošnjačkog odnosno muslimanskog stanovništva u BiH nije svjestan potrebe o jednoobraznoj nacionalnoj identifikaciji.

Zamka u koju je, nakon posljednjeg popisa, upalo muslimansko stanovništvo Crne Gore, gdje ih se 7,11 posto izjasnilo kao Bošnjaci i 3,97 posto kao muslimani, zbog složenosti ustavnog uređenja BiH za ovdašnje Bošnjake moglo bi imati dalekosežne posljedice.

Ukoliko popis rezultira dijeljenjem Bošnjaka na muslimane, Bosance i druge (u važećem Ustavu BiH nepriznate nacionalne modalitete), a što bi se prema sadašnjim podacima vrlo lako moglo dogoditi, svi novi ustavni aranžmani u zemlji, a koji su neminovnost na putu BiH ka evropskim integracijama, kao i ukupni odnosi unutar same BiH, mogli bi ići na štetu isključivo bošnjačkog naroda.

Predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) Nedžad Mulabegović u izjavi za “Avaz” tvrdi da je u proceduralnom smislu, odnosno pripremama i opredjeljivanju za definiranje upitnika, individualnih izjašnjavanja u kategoriji nacionalne pripadnosti napravljena velika greška.

Prof. Mulabegović kaže da je napravljen veliki propust u pripremnim postupcima u toku i nakon donošenja Zakona o popisu u BiH, te da su to propusti političkih stranaka koje su u tome participirale.

– Propusti su napravljeni iz prostog razloga što su dati određeni modaliteti koji za određene kategorije stanovništva mogu biti zbunjujuće. Naravno, to se odnosi na Bošnjake, jer su dati modaliteti izjašnjavanja “Bosanac”, “Bosanac musliman”, “musliman”. Svaka od navedenih kategorija znači određenu disoluciju onih koji kategorijalno pripadaju bošnjačkom narodu – smatra prof. Mulabegović.

Kada je u pitanju namjerno odlučivanje za kategoriju “Bosanac”, Mulabegović kaže da će se ovo kod Bošnjaka ubjedljivo najčešće događati u odnosu na ostale narode.

Ozbiljna stvar

– To su, kvalitativno posmatrajući, dvije kategorije. Upravo to i jeste suština predstojeće aktivnosti, koja će biti usmjerena ka tome da se približi građanstvu razlika između izjašnjavanja “Bosanac” i “Bošnjak”. U kategorijalnom smislu konstitutivnosti BiH kao države tri naroda i ostalih, jedan od definisanih naroda su Bošnjaci. Kategorija Bosanac je kategorija državne, a ne nacionalne pripadnosti – smatra prof. Mulabegović.

On upozorava da to nije pitanje pogrešnih brojeva, nego pogrešne interpretacije i mogućnosti određenih političkih ili drugih manipulacija, što je, prema njemu, ozbiljna stvar. Ukoliko Bošnjaci na vrijeme ne shvate važnost njihove jasne nacionalne opredijeljenosti na predstojećem popisu koji će, u konačnici, biti relevantna statistika za buduće odnose unutar BiH, greške njihovih zabluda plaćat će i njihova djeca.

– Svi Bošnjaci koji obnašaju funkcije u političkom, javnom, pa i vjerskom životu, u ovom trenutku su odgovorni za greške koje naši ljudi mogu napraviti prilikom popisa. Spreman sam ići od kuće do kuće i svakom neukom čovjeku objasniti da on jeste musliman, ali da je po nacionalnosti Bošnjak i da ne dozvoli da ga neka popisna pitanja ili maliciozni popisivači prevare. Ja ovom prilikom pozivam ne samo političare već naše intelektualce kao i javne radnike da se uključe u kampanju educiranja bošnjačkog stanovništva kako bismo spremno dočekali popis i sve zamke koje nas popisom vrebaju – potcrtava za naš list Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS (NSRS).

S novim popisom prestaje važiti odrednica “u odnosu na popis iz 1991. godine”, a na osnovu koje su, od rata do danas, pozitivni zakonski propisi tretirali strukturu rukovodilaca i uposlenika svih vlada, ministarstava, agencija, zavoda i drugih državnih institucija, pa i lokalnih organa uprave. Kako će izgledati etnička slika BiH u slučaju da popis ne obuhvati mnogobrojne građane raseljene diljem svijeta, a koji su bosanski državljani, za sada se može samo pretpostaviti. Procjene su da je trenutno van BiH oko 1.400.000 stanovnika koji su bili dio popisne statistike iz 1991. godine, te da je među njima najveći broj Bošnjaka.

Osniva se fondacija koja će narodu objasniti posljedice

Opasnosti koje bi popis mogao donijeti Bošnjacima svjesni su i u VKBI-u, “Preporodu” te Islamskoj zajednici u BiH, zbog čega su zaključili da treba na određeni način približiti ovu problematiku stanovništvu prije zvaničnog popisa.

– U tom smislu održano je nekoliko sastanaka i naš je zajednički zaključak da se ide na osnivanje jedne fondacije, čiji bi dominantan zadatak bio da u informativnom smislu na širokoj populaciji BiH, posebno Bošnjaka na koje se to odnosi, objasni aktuelnu situaciju i šta znači varijanta a, b ili c. Nadam se da ćemo uspjeti u toj našoj nakani da doprinesemo jednom aktuelnom i suštinskom opredjeljivanju stanovništva u procesu predstojećeg popisa – kaže prof. Mulabegović.

Šabotić:  Strah me je da će Bošnjaci biti reducirani

Prema riječima dr. Izeta Šabotića, profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, da bi se izbjegle neželjene posljedice, neophodno je izvršiti validne pripreme stanovništva za popis, posebno Bošnjaka.

– Potrebno je da nadležne institucije provedu aktivnosti stručnog i edukativnog karaktera u vidu tribina, radionica, okruglih stolova, kako bi imali educirano i spremno stanovništvo za nadolazeći popis. Ukoliko ne bude takvih aktivnosti, strah me je da ćemo imati jednu  neobjektivnu i nestvarnu popisnu sliku, posebno Bošnjaka u BiH, jer pretpostavke su da će zbog složenosti popisne procedure u konačnoj statističkoj obradi veliki broj Bošnjaka postati “ostali”. Direktna posljedica toga je da će Bošnjaci kao konstitutivni narod biti znatno reducirani – navodi prof. Šabotić.