Probiotici su korisne bakterije koje održavaju ravnotežu mikroflore organa za varenje i kao takve korisne su po ljudsko zdravlje, objašnjava dr Olga Hadžić, specijalista higijene.

Zdravlje digestivnog sistema zavisi i od ravnoteže crijevne mikroflore, koju mogu da naruše bolesti, stres, antibiotici i drugi lijekovi.
Naučna istraživanja upućuju na to da probiotici nisu u stanju da zamijene uništenu crijevnu floru. Međutim, obavljajući iste funkcije kao i prirodna flora mogu da pomognu tako što će prirodnoj flori dati vremena da se oporavi.

Pomažu, ali nisu čudotvorni
– Ljudski sistem za varenje naseljavaju najrazličitije vrste bakterija od kojih su neke, a među njima i probiotici, izuzetno korisne i dragocijene. Da ih nema, naš imunološki sistem bi bio ugrožen jer nas one štite od patogenih mikroorganizama. I probiotici takođe učestvuju u završnoj fazi varenja i produkciji nekih neophodnih vitamina – navodi naša sagovornica.
Dr Hadžić kaže da postoji nekoliko stotina probiotika, a najvažniji među njima su iz roda Lactobacillusa i Bifidobacteriuma.
Probiotici se nalaze u fermentisanim mliječnim proizvodima, prije svega u jogurtu, siru i kefiru, kao i u farmaceutskim proizvodima.
Pomoćnim ljekovitim sredstvima na bazi probiotika ne treba pripisivati čudotvorna svojstva, veća nego što ih oni realno imaju. Međutim, sigurno je da probiotici povoljno utiču na smanjenje nivoa holesterola u krvi i da uspješno regulišu opstipaciju, to jest zatvor.
– Probiotici u obliku lijeka koriste se u prevenciji i liječenju različitih oblika dijareje, a smatra se i da imaju antikarcinogena svojstva. Međutim, treba biti realan jer, kao što hrana nikada sama ne dovodi do bolesti, tako sama ne može ni da liječi, već da se tretira kao pomoćno ljekovito sredstvo – kaže doktorka.
U posljednje vreme intenzivno se istražuje primjena probiotika kod autoimunih bolesti crijeva. Dr Hadžić naglašava da zdrava osoba redovnim unosom jogurta i sira obezbjeđuje organizmu dovoljnu količinu probiotika, te nema potrebe da se oni nadoknađuju.
Potražite savet ljekara
– Jogurt i sir se preporučuju svima jer ove namirnice obiluju probioticima, ali suplemente treba piti samo po preporuci ljekara. Ako nema medicinske indikacije, to nije dobra ideja. Kod problema s varenjem, oboljenja digestivnog sistema i nakon antibiotske terapije ljekar će procijeniti da li i u kojoj meri treba uzimati farmaceutske oblike probiotika – kaže dr Hadžić.
Jedini izuzetak je putna dijareja i tada je upotreba probiotika bez konsultacije s ljekarom i dozvoljena i opravdana.

Mlijeko je dovoljno

– Bebe koje sisaju kroz majčino mlijeko unose dovoljne količine prebiotika, potrebnih za stvaranje probiotika, kao i bebe koje su na vještačkoj ishrani jer formule za ishranu sadrži optimalne količine probiotika. Postoje i farmaceutski oblici probiotika za djecu, ali ih najmlađima treba davati isključivo po savjetu ljekara – objašnjava dr Hadžić.