Kalesija 14°

Je li BiH i dalje prekrivena minama: Proces deminiranja i dalje je u toku, ali postoje i problemi

Za nekoliko sedmica zvanično će se navršiti 27 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja agresije na Bosnu i Hercegovinu. Iako je tema rata i dalje sveprisutna u javnom prostoru, jedna od pratećih pojava nije, a i dalje predstavlja veliki problem za državu.

Naime, od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu, na prostoru države ostao je veliki broj miniranih područja. Iako je rješavanje ovog problema pokrenuto još 1996. godine, i danas je određeni broj površina u cijeloj državi prekriven minama i drugim eksplozivnim sredstvima što svakako predstavlja problem za sve stanovnike.

U deminiranju površina u Bosni i Hercegovini od 1996. godine učestvovao je niz domaćih i međunarodnih organizacija, ali svakako je da veliki dio ovog posla pripao i Ministarstvu odbrane, tačnije Oružanim snagama Bosne i Hercegovine gdje su od 2007. godine uspostavljeni deminerski timovi.

Tim povodom, iz Ministarstva odbrane za Klix.ba su govorili o tome koliko je do sada površina deminirano, te su se osvrnuli na podatak o broju uništenih sredstava.

“Deminerski timovi OS BiH u periodu od 2007. do kraja 2021. godine su deminirali površinu od 38.669.578 metara kvadratnih prilikom čega su pronašli i uništili 14.472 mina i NUS-a. U vremenskom periodu od 1999. do kraja 2006. godine kada su na prostoru BiH deminiranje vršile deminerske jedinice entiteskih vojska deminirana je površina od 10.253.278 metara kvadratnih prilikom čega su pronašli i uništili 6.432 mina i NUS-a. Što znači ukupno smo deminirali 48.922.856 metara kvadratnih prilikom čega je pronađeno i uništeno 20 904 mina i NUS-a”, naglasili su.

Također, iz Ministarstva odbrane su naveli i koliko je još uvijek površina ostalo pod minama.

“Poznata je činjenica da je BiH još uvjek u samom vrhu kada je u pitanju zagađenost minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima i prema podacima Centra za uklanjanje mina i NUS-a u BiH preostalo je oko 930 kilometara kvadratnih sumnjive i minirane površine”, objasnili su.

S čim raspolažu Oružane snage BiH?

Kada je riječ o opremi i ljudstvu s kojim raspolažu Oružane snage BiH, iz Ministarstva odbrane su saopćili kako u ovom procesu učestvuje oko 450 pripadnika.

“OS BiH u svom sastavu imaju 34 manuelna deminerska tima, 8 timova sa psima za otkrivanje eksploziva, 6 timova za mehaničku pripremu zemljišta, 6 iziđačkih timova i odjeljenje za unutrašnju kontrolu kvaliteta deminiranja. Deminerska jedinica OS BiH ima oko 450 pripadnika direktno uključenih u process operacija deminiranja i trenutno smo angažovani na sljedećim općinama: Istočno Sarajevo, Olovo, Prozor/Rama, Gradačac, Modriča, Orašje, Šekovići, Kladanj, Kupres, Travnik, Mrkonjić Grad, Derventa, Prijedor i Bužim”, ističu iz Ministarstva odbrane BiH.

Između ostalog, naglašeno je kako rizične, tačnije minirane, površine i dalje predstavljaju veliki problem

“Deminerski timovi OS BiH se angažuju na svim prostorima BiH, vodeći računa o raspoloživim resursima i prioritetnim zahtjevima lokalnih zajednica. Imajući u vidu veličinu problema koje prouzrokuju preostale rizične površine, deminerski timovi OS BiH će svoje angažovanje planirati do konačnog rješavanja kontaminiranih površina minama i zaostalim eksplozivnim sredstvima iz rata u BiH. Projekte deminiranja dobijamo od Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), a na osnovu odobrene Liste prioriteta deminiranja u BiH”, pojasnili su.

Iako se proces odvija bez većih problema, iz Ministarstva odbrane su saopćili kako se Oružane snage ipak suočavaju s određenim poteškoćama.

“Najveći problem provođenja protivminskog djelovanja u BiH, a s kojima se i OS BiH suočavaju su vezane za normativno-pravne regulative koje direktno impliciraju finansijsku konsolidaciju: Zakonom o deminiranju u BiH nisu regulisane obaveze i odgovornosti svih nivoa vlasti za finansiranje deminiranja, na strateškom nivou nema definisane politike niti mehanizma upravljanja za pristup donatorima, prikupljanje novčanih sredstava i njihovu distribuciju. Posljedica takvog stanja je nestabilan proračun, pasivan odnos prema donatorima i moguće opadanje interesa za problem mina u BiH”, ističu iz ministarstva.

Foto: Ministarstvo odbrane BiH
Foto: Ministarstvo odbrane BiH

Također, dodatni problem predstavljaju i nedostaci u Strategiji protivminskog djelovanja.

“U BiH postoji dovoljan broj akreditovanih deminerskih organizacija (vladinih, nevladinih i komercijalnih), koje bi u relativnom kratkom roku mogle da riješe problem mina u BiH, međutim zbog nedovoljnog i nesigurnog finansiranja ovaj problem se stalno prolongira. Jedna od glavnih nedostataka Strategije protivminskog djelovanja u BiH 2018-2025 je što ista ne precizira nosioce, iznose i izvore finansiranja protivminskog djelovanja u BiH, te se na osnovu toga ne može procijeniti precizno vremenski okvir završetka deminiranja preostalih površina u BiH”, rekli su iz Ministarstva odbrane BiH.

Pomoć Evropske unije

Neminovno, u procesu deminiranja u Bosni i Hercegovini veliku ulogu su odigrale i brojne međunarodne organizacije, ali i vlade pojedinih država. Između ostalog, Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini i dalje kao jedan od svojih ciljeva u državi naglašava deminiranje i uništavanje municije.

“Glavni cilj politike EU kada su u pitanju protivpješadijske mine jeste pružanje pomoći zemljama u kojima su prisutne mine i neeksplodirana minska sredstva u uspostavljanju uslova neophodnih za sigurnost populacije i ekonomski i društveni razvoj. Kako bi to postigla, Evropska unija je uložila napore za dalje pružanje i jačanje međunarodne pomoći za otklanjanje mina kroz stimulisanje implementacije Ugovora o zabrani mina, smanjenje prijetnje koju predstavljaju mine koje se nalaze na tlu i u magacinima, te kroz socijalnu, ekonomsku i medicinsku pomoć lokalnoj populaciji pogođenoj prisustvom mina, te stradalim od mina”, pojasnili su iz Delegacije EU u BiH.

Kada je riječ o konkretnoj pomoći, iz Ministarstva odbrane su istakli kako je u toku nabavka velikog broja vozila upravo preko EU fondova.

Foto: Ministarstvo odbrane BiH
Foto: Ministarstvo odbrane BiH

“Pored dosadašnjih tradicionalnih donatora Kraljevine Norveške i Kraljevine Nizozemske, SR Njemačke, Švicarske konfederacije i Sjedinjenih Američkih Država koji su podržavali protivminsko djelovanje OS BiH, ove godine EU je putem Evropskog mirovnog fonda (European Peace Facility) finansirala nabavku 150 komada metal detektora i trenutno je u završnoj fazi nabavka 68 terenskih motornih vozila (od toga 34 sanitetska terenska vozila) za deminerske timove OS BiH u vrijednosti od 10 miliona eura, što će značajno doprinijeti operativnim sposobnostima deminerskih timova OS BiH”, ističu.

Kada je riječ o planovima za kraj 2022. godine, ali i početak 2023. godine, iz Ministarstva odbrane ističu kako će se pristupiti deminiranju velikog broja miniranih područja.

“Deminerski timovi OS BiH u 2022. godini su planirali deminirati površinu od 3.434.665 metara kvadratnih. Trenutno je u izradi Plan protivminskih akcija OS BiH za 2023. godinu koji će po planiranoj površini za deminiranje biti sličan Planu za 2022. godinu. Oružane snage BiH jedna su od vodećih deminerskih organizacija u BiH, aktivno sudjeluju u realizaciji Strategije protivminskog djelovanja u BiH 2018-2025, na osnovu koje je izrađena i Strategije protivminskog djelovanja OS BiH 2018-2025, koja u potpunosti podržava i Plan modernizacije inžinjerijskih jedinica”, objasnili su.

Na kraju, iz Ministarstva odbrane BiH ističu kako određeni problemi utječu na krajnji rezultat u procesu deminiranja.

Foto: Ministarstvo odbrane BiH
Foto: Ministarstvo odbrane BiH

“Trenutno OS BiH su u ukupnom rezultatu deminiranja u Bosni i Hercegovini participiraju u procentu od oko 50 posto. Strategijom OS BiH je predviđeno da deminerski timovi OS BiH operacijama deminiranja reduciraju sumnjivo opasnu površinu (SOPO) koja bi na godišnjem nivou trebala okvirno da iznosi oko 42 km2. Strategija protivminskog djelovanja OS BiH 2018-2025 je usklađena sa projektom ‘Modernizacije deminerskih i sredstava/opreme za uništavanje NUS-a’, ali zbog konstantnog smanjenja budžetskog zahtjeva nismo u mogućnosti planirati i vršiti plansku nabavku iste, što direktno ima uticaj na relizaciju zacrtanih planova, odnosno krajnji rezultat smanjenja minske opasnosti u BiH”, zaključili su za Klix.ba iz Ministarstva odbrane BiH.

klix.ba

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

    Ukoliko imate više informacija o temi ili nam želite prijaviti grešku možete nas kontaktirati i na e-mail: ntv@neon.ba.

    Komentari

    Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

    Kakvo nas proljeće očekuje: Objavljena dugoročna vremenska prognoza

    Rok za izdavanje e-legitimacija u TK ističe 31. marta

    BKC Kalesija: U četvrtak promocija knjige poezije Huseina Haskovića …

    Putevi u BiH: Upozoravamo na učestale odrone kamenja na kolovoz

    Servisne informacije iz Živinica (4. 3. 2024.)

    CLOSE
    CLOSE