23.sep.2012
Danas je u prostorijama nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu završeno glasanje za izbor reisu-l-uleme u mandatnom periodu 2012-2019. godina. Kandidati za reisu-l-ulemu bili su Nusret-ef. Abdibegović, Husejn-ef. Smajić i Husein-ef. Kavazović.
Najveći broj glasova dobio je aktuelni tuzlanski muftija Husein-ef. Kavazović dobivši 240 glasova, Nusret-ef. Abdibegović 69 glasova i Husejn-ef. Smajić 45.
Glasanje je bilo tajno, a Tijelo za izbor reisu-l-uleme sastavljeno je od 374 člana a čine ga članovi Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, direktori medresa, dekani islamskih fakulteta, direktori ustanova u okviru Islamske zajednice, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa Islamske zajednice na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Sandžaka-Srbije i islamskih zajednica u bošnjačkoj dijaspori. Izbor se vrši tajnim glasanjem. Institucija reisu-l-uleme u Bošnjaka i način njegovog biranja predstavlja jedinstvenu praksu u muslimanskom svijetu. U izboru reisu-l-uleme, pored uleme i uposlenika Islamske zajednice, ravnopravno sudjeluju, skoro u istom omjeru, i vjernici muslimani koji ne spadaju u red uleme i nisu uposlenici Islamske zajednice. Na taj način reisu-l-ulema dobija legitimitet i uleme i vjerničkog naroda. Prema tome, u poziciji reisu-l-uleme se spajaju obje dimenzije Islamske zajednice: i duhovna i vjernička.
Mandat aktuelnom reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceriću ističe 19. novembra 2012. godine.
Bbiografija novog reisu-i-uleme:
Muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović rođen je 03.07.1964. godine u Gradačcu. Potiče iz familije koja je tradicionalno ulemanska sa velikim brojem imama i hafiza.
Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih tradicionalnih nauka učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem. Školovanje je nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama, hatiba i muallima. Od 1985-1990. godine studira šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, Egipat.
Nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu.
Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na odbrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor HVO-a Konjic.
Predavač je islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli.
Od stranih jezika aktivno se služi arapskim jezikom, a pasivno engleskim.
————-
Biografija reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića:
Dr. Mustafa ef. Cerić je rođen 1952. godine u Velikom Čajnu kod Visokog. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1972. godine. Diplomirao je na Univerzitetu al-Azhar u Kairu 1978. godine. Nakon toga radi kao imam (vjersko-prosvjetni referent) u Bijeloj džamiji u Gračanici do 1981. godine. Odlukom Starješinstva biva imenovan za imama u Islamskom kulturnom centru u Čikagu. U Čikagu završava postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoistočne jezike i civilizacije gdje i doktorira pred poznatim muslimanskim učenjakom Fazlur Rahmanom s tezom: A study of the Theology of Abu Mansur al-Maturidi (Studija o teolokom učenju Ebu Mensura el-Maturidije) 24. 09. 1986. godine. Uporedo s imamskim poslom predavao je na Američkom koledžu u Čikagu.
Nakon petogodišnjeg imamskog rada i studiranja u Čikagu, vraća se u domovinu na mjesto glavnog imama u Zagrebačkoj džamiji. Njegovim dolaskom Islamska zajednica u Zagrebu poprima suvremene oblike rada koji su dotada bili nepoznanica za Islamsku zajednicu. Pod njegovim vođstvom Islamska zajednica u Zagrebu je organizirala tri znanstvena simpozija: Mistika u Islamu – tesavvuf, Problemi suvremenog pristupa islamu i Etika u islamu. Ovaj treći znanstveni skup imao je internacionalnu dimenziju jer su na njemu uzeli aktivno učeće najautoritativniji znanstvenici iz islamskog svijeta, a jugoslavenskoj javnosti su se po prvi put predstavili fizičar i nobelovac Abdusselam i maležanski filozof Nedžib Attas. Ovakav vid aktivnosti u kreaciji dr. Cerića Zagrebačku džamiju svrstava u sam vrh znanstveno-kulturnog života Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji, a čini je sve prisutnijom i u tokovima razvoja islamske misli u svijetu.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić je bio glavni imam u Zagrebačkoj džamiji, docent na Islamskom teološkom fakultetu u Sarajevu, predsjednik Udruženja ilmije u Hrvatskoj i Sloveniji, član redakcija Islamske misli i Glasnika i suradnik Opće enciklopedije leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Objavio je više tekstova u glasilima Islamske zajednice i u drugim stručnim časopisima iz područja islamistike, teologije i islamske kulture. Govori i piše arapski i engleski. Oženjen je. Ima dvije kćerke i sina.
Aktivnosti reisu-l-uleme dr. Cerića od 1991 od 2005
1991-1993 Profesor na Institutu za islamsku misao i civilizaciju u Kuala Lumpuru, Malezija;
1993. Izabran za naibu reisa u ratnom Sarajevu;
1995. Objavio knjigu na engleskom Roots of Synthetic Theology in Islam u Kuala Lumpuru
1996. Primio Menšuru za vršenje dužnosti reiu-l-uleme;
1997. Dobitnik odlikovanja najvišeg ranga od egipatskog predsjednika Husni Mubaraka za doprinos u širenju islamske misli unutar i izvan svoje zemlje;
1997. Osnivač i punopravni člana Evropskog vijeća za fetve na čijem čelu je šejh Kardavi;
1997. Osnivač i član Međureligijkog vijeća Bosne i Hercegovine;
1998. Izabran za reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini;
2000. Izabran za redovnog člana Fikhske akademije za fetve pri Rabiti (Svjetska muslimanska liga) u Meki;
2001. Jedan od osnivača i punopravni član Fondacije za mezarje i memorijalni centar u Potočarima;
2001. Jedan od osnivača Islamskog evropsko vijeće sa sjedištem u Parizu;
2002. Sudionik konferencije Evro-atlantskog partnerskog vijeća i održao predavanje o temi: Islam protiv terorizma;
2002. Objavio knjigu Vjera, narod i domovina u Sarajevu;
2003. Dobitnik UNESCO-ve nagrada za mir Felix Houphouet Boigny za poseban doprinos međureligijskom dijalogu, toleranciji i miru u svijetu;
2003. Sudionik na OSCE-ovoj konferencija u Beču sa predavanjem o temi: Rasizam, ksenofobija i diskriminacija;
2004. Dopisni član Kraljevske akademije Muesset Al Bejt u Ammanu;
2004. Dobitnik Sir Sternbergove nagrade koju dodjeljuje Međureligijsko vijeće Kršćana i Jevreja za doprinos međuvjerskom razumjevanju;
2004. Član Svjetskog vijeća za islamsko misionarsvo, Libija;
2005. Dobitnik nagrade Gazi Husrevbeg;
2001-2005 Sudionik na Svjetskom ekonomkom forumu u Davosu i član Grupe 100 za odnose između islama i Zapada;
2005 Ponovo izabran za reisu-l-ulemu