Visoki predstavnik Valentin Inzko jučer  se obratio Vijeću sigurnosti UN-a i prezentirao svoj šestomjesečni izvještaj u vezi sa provedbom mira u Bosni i Hercegovini.

Inzko je, na početku obraćanja, podsjetio da su građani BiH prije mjesec dana izašli na izbore da glasaju na sedmim poslijeratnim općim izborima.

“Oni su izašli na izbore samo jednu godinu prije dvadesete godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i u situaciji sve dublje stagnacije i socio-ekonomskih poteškoća. Bez obzira na to da li ste čitali moj izvještaj, posljednji izvještaj EU ili izvještaje bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija koje prate rad vlasti, rezultati ostvareni u posljednje četiri godine veoma su daleko od željenog cilja.

Kao da ovo sve nije dovoljno, samo nekoliko mjeseci ranije bili smo svjedoci kako je gotovo milion ljudi bilo ugroženo tragičnim i katastrofalnim poplavama kakve se ne pamte u Bosni i Hercegovini”, kazao je visoki predstavnik.

On je, ovom prilikom, istaknuo “ogromnu” ulogu koju su odigrali Ujedinjeni narodi na terenu, u smislu koordinacije i razmjene informacija tokom pružanja pomoći.

BiH na silaznoj putanji od 2006. godine

“Scene kojima sam svjedočio kada sam obilazio žrtve poplava, danima nakon što su obilne padavine poharale zemlju, bile su istinski šokantne. Međutim, tračak svjetlosti u ovoj nesreći bila je instinktivna spremnost lokalnih zajednica i hiljada običnih građana da pomognu jedni drugima bez obzira na nacionalnu pripadnost. Nažalost, stranke, zvaničnici i institucije koje upravljaju zemljom na raznim nivoima nisu odgovorile na probleme ove zemlje sa istom spontanom urgentnošću i kreativnošću sa kojima su obično građani odgovorili na poplave. Zato je Bosna i Hercegovina na silaznoj putanji od 2006. godine. Osam godina je dosta vremena za bilo koju zemlju kada ide pogrešnim putem.

Nije iznenađujuće što postoji ogromna doza razočaranosti, ljutnje i frustracija. Ovo je posebno zabrinjavajuće među mladima, gdje je nezaposlenost iznad 57 posto, što je jedna od najvećih stopa nezaposlenosti među mladima u Evropi. Ovi mladi ljudi, budućnost ove zemlje, posebno su iznevjereni”, rekao je Inzko i naglasio da situacija nije dobra i da se mora rješavati.

Ovi izbori, kako je rekao, nisu samo još jedna runda općih izbora u Bosni i Hercegovini. Tu se radi o odlučujućem četverogodišnjem periodu koji je ispred građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost ili dio zemlje u kojem žive.

“Sada mora doći do fundamentalne promjene, interesi zemlje i njenih građana moraju biti ispred interesa privilegirane političke klase. Dobre vijesti su da imamo šansu okrenuti novi list. Početak novog mandata daje nam blagovremenu priliku da počnemo iznova,što je šansa koja se ne može propustiti, da krenemo velikim koracima prema trajnom miru i stabilnosti koji dolaze s evroatlantskom integracijom.

Integracija regiona u Evropsku uniju, uključujući Bosnu i Hercegovinu, mnogo je više od prosperiteta i podizanja standarda. Ovdje se radi o iscjeljivanju rana iz prošlosti i omogućavanju građanima u regionu da ponovo žive sa svojim sunarodnjacima bez granica. Ovo je svakako moja velika želja za građane na ovim prostorima i znam da je mnogi dijele”, rekao je Inzko.

Politički lideri, kako je kazao, ne bi trebali imati nikakvih dilema o tome kako nije prihvatljivo jednostavno nastaviti raditi kao i ranije.

“Mi imamo određena očekivanja i stoga očekujemo da se samodopadnost zamijeni osjećajem urgentnosti. Građani Bosne i Hercegovine i međunarodna zajednica u potpunosti su saglasni u jednoj jednostavnoj stvari: mi očekujemo fundamentalnu promjenu načina na koji se vodi politika. A takva promjena pristupa je apsolutno moguća”, rekao je.

Sve u svemu, prema njegovim riječima, očekuje se da se potrebe građana rješavaju direktno i da se zemlja vrati na put evroatlantske integracije, što je deklarirani strateški cilj za Bosnu i Hercegovinu.

Nove vlasti, smatra Inzko, trebaju hitno preduzeti korake da se preuredi poslovno okruženje tako da se mogu otvarati nova radna mjesta u privatnom sektoru.

“Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da još jednom kažem da u potpunosti podržavam inicijativu EU pod nazivom “Pakt za rast”. Napredak na putu evroatlantske integracije mora se deblokirati. U tom pogledu, također pozdravljam inicijativu Velike Britanije i Njemačke najavljenu prošle sedmice da se definira plan reformi za jačanje bosanskohercegovačkih institucija i ubrzaju pomaci ove zemlje prema EU. Još jednom ističem da je od ključnog značaja da buduće vlasti iskoriste ovu novu priliku”, kazao je visoki predstavnik.

“Prva stvar koju sada očekujemo od stranaka koje su učestvovale na nedavnim izborima je brzo formiranje vlasti na način koji je u skladu sa zakonom, za razliku od onoga što se dešavalo 2010. godine. Također sam apelirao na vlasti da imenuju više žena te da izaberu kandidate za ministarske pozicije i druga mjesta koji imaju znanje, posebno u oblasti ekonomije,da ostvare potrebni napredak. To je lako izvodivo ukoliko postoji makar minimum političke volje”, smatra Inzko.

Riječi nisu dovoljne

Isto tako, trud koji je uložen u blokiranje napretka na određenim pitanjima, posebno na državnom nivou, po Inzkovim riječima, mora se usmjeriti ka iznalaženju zdravih kompromisa koji su potrebni da bi zemlja krenula naprijed. Zato očekujem primjetan napredak u radu državnih institucija u sljedeće četiri godine, dodao je.

“Dalje, mora se ponovo potvrditi opredjeljenje za vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Riječi nisu dovoljne. Moramo vidjeti konkretne rezultate. Mnoge presude Ustavnog suda BiH, koje su, u skladu sa Mirovnim sporazumom, “konačne i obavezujuće” ostaju neprovedene. One se sada moraju provesti, uključujući i odluku o Mostaru. Građani toga grada moraju ponovo dobiti osnovno pravo da izaberu svoje lokalne zvaničnike.

Konačno, osporavanja Daytona i suvereniteta države moraju prestati. Užasnut sam što neki lideri još uvijek vrijeđaju inteligenciju vlastitih građana, misleći da će pričom o otcjepljenju, podjelama i mržnji sakriti vlastiti neuspjeh da im osiguraju bolji život.

Dok oni rade na dugoročnoj strategiji da zemlju dovedu do propasti kako bi opravdali njeno razbijanje, sa svim rizicima koje takva strategija nosi sa sobom,mladim ljudima prolazi vrijeme bez obrazovnih i profesionalnih mogućnosti koje nudi život u funkcionalnoj zemlji.

Kako su se posljednjih mjeseci uvijek iznova ponavljali pozivi na referendum o otcjepljenju, morao sam odgovoriti, podsjetivši ljude na činjenice: prema Mirovnom sporazumu, entiteti nemaju pravo na otcjepljenje. Želio bih još jednom jasno reći: neće biti novog iscrtavanja granica”, rekao je visoki predstavnik Valentin Inzko.

Izrazio je nadu da će nove vlasti uraditi ono što je potrebno da se BiH brzo vrati na pravi put.

Istinski prijatelj BiH

“Ima li alternative tome? Da, ima. Politički lideri mogu nastaviti raditi ono što su radili u posljednjih osam godina. Ako je to ono što odluče uraditi, moraju znati da će to gotovo sigurno imati posljedice i niko od nas neće moći da kaže da nisu bili upozoreni. Februarske demonstracije bile su jasan poziv na buđenje političkog establišmenta u Bosni i Hercegovini, ali i međunarodne zajednice. Iako niko ne bi mogao tačno predvidjeti kada bi došlo do sljedeće javne reakcije ako bi se nastavila politika koja se vodi posljednjih osam godina,bilo bi samo pitanje vremena kada će se to dogoditi. To nije ni u čijem interesu”, kazao je Inzko.

On je naglasio da se danas nije obratio Vijeću sigurnosti samo kao visoki predstavnik, nego i kao istinski prijatelj Bosne i Hercegovine koji želi najbolje njenim građanima.

“Svjestan sam da sam danas bio krajnje otvoren, ali postoje vremena kada je najbolje što možete učiniti za prijatelja to da govorite iskreno, a ovo je upravo takvo vrijeme.

Oni politički lideri koji odluče da uđu u vlast u sljedećim sedmicama moraju promijeniti svoje ponašanje i moraju, jednom zauvijek, razbiti začarani krug politike prkosa i međusobnog nadmudrivanja koja nas je dovela dovde”, istaknuo je Inzko.

Baš kao što se Bosanci i Hercegovci moraju više potruditi, tako mora i međunarodna zajednica, smatra Inzko, jer jasno je da posao međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nije završen.

“Ovo je vrijeme da ponovo potvrdimo svoju posvećenost jedinstvenoj i ujedinjenoj Bosni i Hercegovini i da budemo jedinstveniji nego ikad u podršci ostvarenju temeljitih i ponekad bolnih promjena koje su potrebne da bi zemlja bila funkcionalna, stabilna i prosperitetna.

Oni političari i oni ljudi koji žele da rade zajedno u međusobnom povjerenju kako bi zemlju poveli naprijed imat će našu punu i aktivnu podršku. Istovremeno, oni koji žele da zagovaraju podjele i otcjepljenje moraju konačno shvatiti da je crtanje granica u Bosni i Hercegovini iza nas. Kako sam i sam posvjedočio prije dva dana na dirljivim ceremonijama koje su obilježile godišnjicu pada Berlinskog zida, budućnost nije u podjelama među ljudima. Ona je u zajedništvu kako bi se izgradilo bolje sutra”, zaključio je visoki predstavnik.

(FENA)