Kalesija

Intervju/ Cerić: Protiv Bošnjaka se vodi psihološki rat

RSE: Kako ocjenjujete odnos Islamske zajednice (IZ) sa drugim vjerskim zajednicama u BiH?

Cerić: U BiH od 1997. godine funkcionira Međureligijsko vijeće. Mnogo smo projekata zajednički uradili. Između ostalog, mi smo inicirali donošenje Zakona o slobodi religije, koji je Parlament usvojio, imamo godišnje izvještaje o kršenju ljudskih prava koja su vezana za vjerske institucije. Uskoro ćemo objaviti jednu vrlo zanimljivu monografiju o religijama u BiH. Ja bih volio da tako nešto ima u Beogradu i u Zagrebu. Nažalost, nema. Mnogo smo pomogli da se to uspostavi na Kosovu.

RSE: Koliko su, prema vašem mišljenju, gospodine Ceriću, vjera i politika u BiH povezane?

Cerić: Takva pitanja su ostatak još tih recidiva koje mi imamo iz bivšeg režima, koji još uvijek živimo. Imamo ljude kojima su mozgovi zamrznuti u frižiderima komunističkih navika. A u tom pitanju implicitno podrazumijeva se da se vjera miješa u politiku, a da se politika ne miješa u vjeru.

RSE: Pa miješa li se?

Cerić: Ono što ja mogu da kažem jeste da nije važno ko se bavi ili ne bavi vjerom i politikom, nego je važno kako se bavi. Pa vidite, najveće promjene u svjetskim, globalnim razmjerima su izveli ili poveli vjerski ljudi. Martin Luther King je poveo svjetsku revoluciju, ukinuo rasizam u Americi. Desmond Tutu u Južnoj Africi je bio na čelu odbora za istinu i pomirenje. I Mahatma Gandhi je bio vjerski lider koliko je bio i politički. A koliko sam ja mogao da pratim, ovih dana će i na čelu demokratske države Njemačke biti čovjek koji je svećenik. Pa to je primjereno kad se govori sa pozicije Evrope i evropskog civilizacijskog ambijenta. Naravno da je sasvim i normalno da krstovi budu na zastavama mnogih evropskih zemalja, uključujući i naše susjede. A kad dođemo u Sarajevo i kad razgovarate sa mnom, onda je najvažnije pitanje o tome – koliko se Vi miješate u politiku. Ja se samo miješam u ono što moram da radim. Miješam se u stvari bitne za život moga naroda, moje zajednice – i to je to.

Ideološka pitanja

RSE: Sekularizam u BiH – kako vidite to pitanje?

Cerić: To su ideološka pitanja. BiH treba da bude demokratska zemlja u kojoj će se poštivati ljudska prava, u kojoj će se poštivati Zakon o slobodi religije, u kojoj ćemo svi biti ravnopravni, koja neće imati nikakve atribute ideološke – ni sekularni ni nesekularni. I, naravno, državne institucije treba da budu oslobođene od vjerskih simbola, znakova. Ali otiđite, recimo, u Općinu Bosanska Dubica, pa ćete vidjeti kad ulazite u Općinu ne znate da li je to crkva ili je općina. Kolijevka sekularizma je Engleska, a zaštitnica kršćanstva je kraljica – i ne vidim zašto bismo mi ovdje muslimani jedini morali bježati kad se spomene sekularizam i da nemamo pravo na ono što se zove država. Jer jedini narod na Balkanu koji nema svoju nacionalnu državu jesu Bošnjaci. Vidite, jedini Bošnjaci su narod o čijim ljudskim pravima nije vrijedno ni razgovarati, a kamoli ih ispunjavati.

RSE: Kad sam vas pitala za sekularizam i za vjeru i politiku, pritom nisam mislila na Islamsku zajednicu, mislila sam na BiH.

Cerić: Obično se to u Sarajevu – ja nisam čuo da se u Banjoj Luci govori o tome, nisam čuo u Mostaru, ali ja znam da se samo u Sarajevu govori o sekularizmu. Ja znam samo da imate Helsinški odbor u Sarajevu koji osporava sve što mi radimo, i jedino u njihovim izvještajima se tretira Islamska zajednica kao takva, jer jedino Islamska zajednica smeta. Sve drugo bi se lako riješilo.

RSE: Posljednjih mjeseci bilo je puno govora o vjeronauci u školama, posebno u školama u Kantonu Sarajevo. Bilo je prilično vrelih govora vaših ljetos kada su pokušane reforme u školi.

Cerić: Šta je sporno oko ljetošnjeg govora? Je li nema slobode govora? Ja imam slobodu govora kao i svi ostali, je li tako?

Vjeronauk je zakonska obaveza

RSE: Da, naravno da imate. Nego kako vidite osude da je ministar (Suljagić) podnio ostavku pod pritiskom Islamske zajednice?

Cerić: Ja ne znam zašto je on podnio ostavku. A mi smo tražili da podnese ostavku ili da promijeni odluku. On je promijenio odluku. Prema tome, to je za nas bilo sasvim dovoljno. Pazi, postoji Zakon o oslobodi vjere, gdje zakon obavezuje ministra da osigura svima vjeronauku u školi. To je zakon.

RSE: Da, ali da druga djeca nisu diskriminisana.

Cerić: Ministar je obavezan da i drugoj djeci zadovolji njihove zahtjeve. Nije moja to obaveza. To je njegova obaveza. I na kraju, anketa je pokazala da većina roditelja hoće. Ali, vidite, zašto ne odete u Banju Luku, bogati, i ne pitate što će njima vjeronauka. Što će svetozacija Bošnjaka, kristijanizacija muslimana? Zašto ne odete u Mostar pa da pitate zašto će njima dole katolištvo? Vama je samo problem islam. I samo su vam problem muslimani i samo su vam problem naša prava. Vi ne date našoj djeci da mi njih odgajamo kako mi hoćemo – i nakon genocida. Pa eto i vaša pitanja i način kako vi pitate – jer vi dolazite sa predrasudama na razgovor sa mnom.

RSE: Kakav je vaš stav na poziv izvjestiteljice Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack da se Islamska zajednica BiH treba ograditi od vehabizma?

Cerić: Meni je žao što Doris Pack nema prave informacije. Mi smo joj ponudili i poslali smo joj dosta informacija, a ja sam u martu, akobogada, u Briselu. Ali mislim da je Doris Pack zbog neinformiranosti dobila takav utisak, a mi smo jedan izvor informacija, trebalo bi se i nas konsultirati. Mi imamo izvještaj o islamofobiji kao što znate – godišnji izvještaj i imamo svoja zapažanja o svemu tome. S druge strane, mi da smo čekali da nam kažu iz Evrope, iz Brisela šta treba da radimo kako bismo sačuvali našu zajednicu od raznih, onda bismo mi možda u Sarajevu imali Irak i Afganistan, a ne ovo što sad imamo. A to je da niste imali nijedno jedino nasilje protiv bilo koga vezano za osvetu Bošnjaka koji su preživjeli genocid po međunarodnim aktima. Naravno, ovo što se dogodilo sa Američkom ambasadom i sa Jašarevićem, stvar je koju smo mi uzeli ozbiljno, dali svoje mišljenje, osudili.

Od Turaka do vehabizma

RSE: A kakav je, inače, vaš stav o vehabijama u BiH i vehabizmu?

​ ​Cerić: Šta je vehabizam? Jeste li vi slušali moju hudbu za Bajram? Jeste li pročitali našu hudbu koju su svi imami pročitali u hiljadu džamija u BiH? To je naš stav.

RSE: A možete li ga ponoviti – ne i du svi u džamiju i ne slušaju hudbu?

​ ​Cerić: Ko su vehabije? Kažite mi ko su. Nas su proganjali, prije devedestih bili smo islamski fundamentalisti. Pa smo bili Turci. Mladić u Srebrenici kad je završio genocid šta je rekao? Nije rekao Bošnjake, nego je rekao:“Osvetili smo se Turcima.“ Je li tako? Ja ne znam koju etiketu vi sad hoćete, koja vam etiketa odgovara da o noj pričam. Jer mi smo pod optužbom za razne stvari. Niti znaju oni za šta nas optužuju, niti znamo mi za šta nas optužuju. U BiH postoji zakon i ko god krši zakon i ugrožava sigurnost drugome, treba da snosi konzekvence, bez obzira na šta se pozivao. A mi smo posebno osjetljivi ako je neko nasilan – i još uz to se poziva na vjeru islam. Mi smo vrlo jasni tu i ponovili smo više puta da zločin u ime vjere, bilo koje vjere, je zločin protiv vjere. Vrlo je zanimljivo – počne se sa fundamentalizmom, sa Turcima, sa vehabijama, a završi se u logorima sa genocidom.

RSE: Logora više nema…

Cerić: Nema za vas.

RSE: Nećemo ih prizivati…

Cerić: Ne, ne, nama uvijek prijeti ta opasnost, da znate. Način na koji se vodi psihološki rat protiv nas evo sa sličnim optužbama – nema načina da mi odgovorimo i da se oslobodimo te krivnje, nema načina. Dakle, nama je živjeti s tim, mi smo shvatili. I samo nek prođe ovo, proće vehabije. Nisu bile vehabije u Srebrenici, nijedan vehabija nije bio. Nije bilo vehabizma u Foči, u Prijedoru: Ko pobi te Bošnjake koji su fini? Jer postoji percepcija – postoje ovi fini Bošnjaci, naši ovi muslimani, i postoje ovi kao neki drugi.

RSE: Ali vehabije nisu ratno pitanje.

Cerić: Kako nije? Ma jašta je, kako nije ratno pitanje? Šef policije u RS-u objavi da su 14 općina u opasnosti, vehabije se pojavile, i to su oni koji se bave pčelarstvom i koji idu u lov. Šta je to nego rat? Vidite ko ugrožava RS – ljudi koji su se vratili i bave se pčelarstvom. I oni su vehabije – zato što idu u džamiju i što zajedno iftare. To vam je zvanični dokumenat. Vidite kako su Jevreji nastradali u holokaustu? Tako što su ih optuživali za sve i svašta.

RSE: Hoćete da kažete da je sada holokaust?

Cerić: Vi mi kažite. Vi bi trebali da mene pitate kako se ja osjećam, a ne da oni kazuju mi kako bih se ja trebao osjećati i kako bih se morao osjećati.

RSE: Nedavno je Vrhovni sud RS poništio presudu da Vlada RS plati dio odštete za porušene džamije u Banjoj Luci. Imate li odgovor na to?

Cerić: Danas (četvrtak, 23. februar, op.a.) mi podnosimo apelaciju Ustavnom sudu BiH, jer ova presuda u Banjoj Luci je politička. To je jasno. Mi ćemo vidjeti kako će reagovati Ustavni sud BiH, a onda idemo do Suda ljudskih prava u Strazburu – jer kako možete objasniti da se 16 džamija poruši? Ne samo da su porušene nego je odvučen kamen sa mjesta gdje su bile džamije. Po nekim strandardima UNECO-a kad materijal određenih spomenika nestane ili kad ga nema, ona se ne može ni renovirati ni obnavljati. Ferhadija je bila parking – kao da tu nikada ništa nije bilo. Mi nikada nismo dobili izvinjenje vlasti iz Banje Luke u vezi s tim.

Medijska haranga


RSE: Vi ste čovjek koji stalno izaziva interesovanje javnosti u Sarajevu i u BiH.  Nedavno ste primili porodice optuženih za ratne zločine u Silosu.

Cerić: Oni nisu optuženi. Oni su osumnjičeni.

RSE: Oni su optuženi. Jučer je bilo izjašnjavnje o krivnji. Optužnice su potvrđene.

Cerić: Oni su osumnjičeni. Još nije presuda, još nisu optuženi.

RSE: Nisu osuđeni, a optuženi jesu.

Cerić: Dakle, oni su osumnjičeni za to. Mi tražimo samo da se istina utvrdi što je bilo. Ako ste čitali moju hudbu, ja sam jasno rekao da istinu treba kazati bez obzira kakva je, ali isto tako ćemo se suprotstaviti svakoj laži i hajci za koju mi znamo iz bivših vremena.

RSE: A treba li, možda, ostaviti pravosudnim institucijama da utvrde istinu?

Cerić: Jeste – kada biste i vi mediji ostavili. Ja bih ostavio to, kada biste i vi mediji ostavili, kad ne biste vršili harangu i vodili psihološki rat protiv nas Bošnjaka jer treba izjednačiti dželata i žrtvu i treba kazati kao svi su isti. Na kraju-krajeva, zar nisu svi oni koji su osumnjičeni za moguće ratne zločine svi procesuirani, od komandanta Armije, je li tako – je li bio u Hagu? Svi su prošli. Niko nije bježao, niko se nije sakrivao, niko nije ukidao Tužilaštvo i Sud BiH. Mediji su već počeli da daju svoje presude, ocjene. Mi smo samo tu da pomognemo da sud ne bude pristrasan, da bude objektivan. Mi hoćemo da vjerujemo u objektivnost suda, ali ne možemo prihvatiti da je to bio organizirani poduhvat zločina protiv naroda bilo kojeg. To nije bilo u našim glavama. Mi znamo iz iskustva da prvo se Bošnjake medijski osudi…

RSE: Ko to radi, gospodine Ceriću? Ko u Sarajevu medijski osuđuje Bošnjake?

Cerić: Ja ne znam da li ste vi pratili našu debatu – pa ako vam ja kažem da jedino zlo koje postoji u BiH su islam i Islamska zajednica. Pročitajte neke portale, pa ćete vidjeti.

RSE: Nemojte pojedinačne ocjene. Nego pitam vas ko vrši tu vrstu medijske propagande u Sarajevu?

Cerić: Je li vi čitate dnevno ovu štampu u Banjoj Luci koja izlazi?

RSE: Vi govorite o Banjoj Luci, ja govorim o BiH. Dakle, ne razdvajam ovaj prostor. Vi govorite „vi“ – je li to znači svi mediji? Koji mediji? Sarajevski, banjalučki, tuzlanski, strani mediji? Koji mediji?

Cerić: Je vjerujem u slobodu – mediji imaju pravo da slobodno pišu štogod hoće, a imam i ja slobodu ja kažem svoj stav.

RSE: I za kraj – slijedi  izbor novog reisa Islamske zajednice u BiH. U kom pravcu će taj izbor ići? Možete li vi ponovo obnoviti mandat, ili?

Cerić: Islamska zajednica ima svoja normativna akta, ima svoje komisije, ima svoj sabor. Sve će biti onako kako je po pravilima, akobogda. Hvala vam.

 

Izvor: RSE

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
[contact-form-7 id="257132" title="Report error"]

Komentari

Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

U BKC-u premijerno prikazan film “Šeher: Historija, istina i bo …

Melina Šišić dobitnica stipendije Fondacije ‘Karim Zaimović& …

Raspisani konkursi za prijem zaposlenika u osnovnim i srednjim školam …

Vlada TK izdvojila više od 1,6 miliona KM za projekte u Živinicama i …

Na graničnim prijelazima otkriveno devet osoba koje su potraživali s …

CLOSE
CLOSE