“Bosna i Hercegovina već godinu i po dana zavlači, to moram otvoreno reći, otvoreno jer to hrvatska javnost mora znati, to radimo zbog hrvatskih izvoznika. Bosna i Hercegovina je dužna učiniti ono što je Slovenija učinila za Hrvatsku i Hrvatska za Sloveniju, kada je Slovenija ušla u Europsku uniju, dakle isto pravilo. Postoje određene obveze, tražimo, dakle, da se određene tradicijske kvote hrvatskoj izvoza u BiH od prije 2013. i dalje poštuju. A to BiH već godinu i po dana izvrdava i tu nema etničkih razlika među njima, tu su svi jedinstveni kada je novac u pitanju”, kazao je hrvatski premijer.Milanović je ovim otvoreno priznao da je blokada uvoza mlijeka u EU otvoreni pritisak Hrvatske na BiH i svojevrsna ucjena.

Ključ problema je očigledno zahtjev Hrvatske da i nakon ulaska u EU nastavi trgovati sa zemljama članicama CEFTA-e po preferencijalnim uvjetima. Izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e, Evropska komisija je sa svim njenim članicama ispregovarala nastavak plasmana hrvatskih proizvoda po preferencijalnim uvjetima, osim s BiH. Hrvatska, iako je napustila CEFTA-u, želi nastaviti koristiti određene pogodnosti čemu se naše vlasti protive.

“Na našem bi tržištu završilo 95% njihovih proizvoda, a domaćih je proizvoda u susjednoj državi od ulaska u Uniju upola manje. Očekujemo protumjere, ali zbog našeg mljekarskog sektora i naših proizvođača to nismo mogli dopustiti”, prenosi hrvatski Večernji list izjavu visokopozicioniranog izvora iz Vlade Hrvatske koji nije želio otkriti svoje ime.

Isti izvor navodi da je BiH iskoristila izlazak Hrvatske iz CEFTA-e kako bi police u prodavnicama očistila od hrvatskih proizvoda te napravila mjesto za proizvode iz Srbije i Turske.

“Tradicionalne kvote”, odnosno tradicionalni izvoz na koji se poziva Milanović i Hrvatska bile bi katastrofalne za BiH.

Hrvatska je u 2012. u BiH izvezla 34.000 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, dok je već 2014. taj izvoz pao na 12.000 tona.

“Treba insistirati na reciprocitetu, prosjeku hrvatskog izvoza u 2011., 2012. i 2013. iz RH u BiH i da to postane kvota EU”, kazao je za hrvatske medije direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

O kakvim se pristiscima i ucjenama radi svjedoči i izjava ministra Mirka Šarovića:

“Gospođa Pusić mi je čak rekla da se to desilo jer mi stojima iza afere u kojoj su otkrivene visoke količine aflatoksina u mlijeku pojedinih proizvođača iz Hrvatske prije tri godine. Ja sam joj na to odgovorio da je istina da smo izvršili kontrolu i eliminisali otrovno mlijeko i nije valjda da očekuje od mene da u takvim situacijama pustimo građane BiH da piju otrovno mlijeko”.

EU je već ranije vršila pritisak da BiH udovolji većini zahtjeva od strane Hrvatske vezano za preferencijalni režim trgovine.

Proizvođači mlijeka iz BiH dali su vlastima BiH rok od pet dana da riješe problem izvoza mlijeka u Evropsku uniju ili da zabrane uvoz iz Hrvatske, navodeći da će u suprotnom blokirati granice.

Iz Ministarstva poljoprivrede Hrvatske za Klix.ba nisu željeli otkriti motive blokade uvoza bh. mlijeka u EU saopćivši da je njihovo pravo da štite kupce u EU i interese svojih građana. Za početak sljedeće sedmice zakazan je i sastanak u Briselu na kome bi bh. vlastima trebalo biti saopćeno zašto je došlo do blokade te na šta se Hrvatska konkretno žalila.