Treskavica je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja se svojim južnim obroncima, kod Kalinovika, spušta u Hercegovinu. Uzvišenjem Hojta vezana je na zapadu sa Bjelašnicom. Na zapadu je i Visočica od koje je dijeli rijeka Ljuta. Od Sarajeva je udaljena oko 30 km. Pripada lancu dinarskih planina. Dobila je ime po čestim manjim zemljotresima i upravo je zbog svega toga Treskavica planina koja privlači ne samo one koje se aktivno i profesionalno bave planinarenjem, nego i sve više rekreativaca koji su uočili čari i prednosti planinarenja.

Pohodovati Treskavicom je poseban doživljaj, koji vam pruža osjećaj slobode i nepregledne prirodne ljepote po planinskim obroncima i stijenama, a svojim krševitim prostranstvom očara svakog posmatrača.

Treskavicu često pohoduju planinarska društva iz sjeveroistočne Bosne, među kojima je je i PD Repište. U danima vikenda članovi PD Repište, dobro uigrani duo Alija i Avdo, planinarili su Treskavicom.

Ruta kretanja: Planinarski dom, Veliko jezero, , Hercegovačka vrata, Đevigrad, Barice, i nazad prema Đevigradu, Hercegovačkim vratima do najvišeg vrha Mala ćaba (Đokin Toranj). Od Hercegovačkih vrata prema Đevigradu nailaze na planinare PD Visočica koji su po izrazito toplom danu vršili pripremu terena za postavljanje Bivaka. Iskreno divljenje prema njihovom entuzijazmu nas je ostavilo dojam na naše planinare. Vrijeme malo pretoplo ali povremeno vjetar je rashlađivao, iskreno bilo je naporno ali prelijepo, poručili su Alija i Avdo koji su već najavili ponovni dolazak na ovu krševitu planinu, čije su bogatstvo i izvori vode od kojih neki leže pod najvišim vrhovima.

Upravo su brojni izvori ono što izdvaja Treskavicu od ostalih planina. Prema legendi, Treskavica ima čak 365 izvora, među kojim su i izvori pet velikih rijeka: Željeznice, Bistrice, Ljute, Bijele i Rakitnice. Priroda je ovu planinu obdarila i velikim brojem jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera ne može se prići automobilom čime su zaštićena od ljudskog djelovanja. Najpoznatija treskavička jezera su Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero koji predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini.

PD Repište jedno je od aktivnijih planinarskih društava na ovom području, svojim radom žele istaći ono najljepše što planina ima, pridobiti pažnju i zainteresovanost ljudi da se uključe u ovaj zanimljivi sport, te probuditi svijet o čuvanju prirodnih vrijednosti i benefitu dobrobiti ove aktivnosti za čovjekovo zdravlje.

Svaki pohod prođe uz nekoliko zabilježenih najljepših dijelova ove očaravajuće planine:

Veliko jezero je najveće i najljepše na planini, dugo je 220 m, široko 185m, a duboko 6 m i nalazi se na nadmorskoj visini od 1548 m. Nekih 700 metara dalje, nakon strmog uspona, na 1675 metara nadmorske visine, nalazi se Crno jezero. Tu su i Turov Stan, Kućare, Trokunsko, Gornja Bara i Simovića Bara.

Sredinom prošlog stoljeća ova su jezera vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u Velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke.

Ni na jednoj bosanskoj planini nisu tako oštre i karakteristične razlike između pitome zelene vegetacije (na sjevernoj strani) i kršne divljine i goleti (na južnim obroncima) kao na Treskavici. Poznat je po endemskoj vrsti, Bosanski ljiljan. Nekada su krda divokoza bila neizbježan prizor na Treskavici. Danas ih je sve rjeđe.

Ko voli, neka izvoli. Treskavica će sve istinske zaljubljenike u prirodu i planinu opiti svojom ljepotom. Doživjeti jutarnje buđenje na ovoj planini, gledajući kako se sunce budi i ljubi njene krševite dijelove, sigurno će probuditi želju da se ponovo vratite i uživate u tom pogledu.