Institut za istraživanje genocida Kanada i NEON Televizija u povodu 31. maja, Dana bijelih traka, objavljuju ekranizaciju poeme prof. Safeta Kadića „Hava majka Pridorka“, koja je posvećena svim bošnjačkim majkama čija su djeca ubijena u genocidnoj agresiji, a neposredni motiv za nastanak ove poeme jeste tragedija majke Have Tatarević, kojoj su velikosrpski zločinci ubili šest sinova i supruga.

– Poema „Hava majka Pridorka“ je jedno od najvažnijih književnih svjedočanstava o genocidu nad Bošnjacima, i kao takvo vrijedi da zaživi u kolektivnoj bošnjačkoj memoriji. Svaki narod ima književne okosnice svoga identiteta, a poema Safeta Kadića treba biti jedan od nosećih stubova našeg kolektivnog sjećanja. Zbog toga smo smatrali da je važno ovu poemu pretvoriti i u druge medijalne forme, kao što je ekranizacija, budući da će biti dostupnija široj publici.

Institut za istraživanje genocida Kanada je na ovaj način, u koprodukciji sa NEON Televizija, želio dati svoj doprinos ovogodišnjem obilježavanju Dana bijelih traka. Nadamo se da će ekranizirana poema „Hava Majka Pridorka“ u budućnosti, u povodu značajnih datuma, biti emitirana na našim televizijama i preporučivana putem društvenih mreža, baš kao svojevrsna lektira iz kulture pamćenja – rekao je osnivač i direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, dr. Emir Ramić. NEON Televizija će poemu „Hava majka Pridorka“ premijerno prikazati u 20:00 sati, u povodu Dana bijelih traka,

Stihove Safeta Kadića interpretira Elirija Hadžiahmetović, a tehnički dio ekranizacije uradila je iskusna ekipa NEON Televizija, predvođena magistrom umjetnosti i diplomiranim glumcem Nerminom Hodžićem. Vrijedi pomenuti da će u vrijeme TV premijere poeme „Hava majka Pridorka“, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci biti upriličena sarajevska promocija poeme, takođe u povodu Dana bijelih traka, kada se svi antifašisti prisjećaju velikosrpskih zločina nad Bošnjacima i Hrvatima Prijedora, koji su poput Jevreja u Hitlerovoj Njemačkoj, morali nositi trake oko rukava, kako bi se znalo da su građani bez ljudskih prava.

Piše: Fatmir Alispahić