Eho netom okončane Investiciono – razvojne konferencije u Srebrenici još odzvanja medijskim, ali i sveukupnim javnim prostorom u Bosni i Hercegovini i zemljama u komšiluku i susjedstvu. Harmonični zvuk pozitivnih tonova ostat će malo duže u ušima u ovdašnjoj javnosti, ali će se pronositi ponajduže među Srebreničanima. Onima u poslijeratnoj Srebrenici, ali i onima koji se nisu u Srebrenicu vratili i razasuti su diljem Federacije BiH, pa i širom svijeta.

Uprkos skepticima i onim sumnjičavima koji sumnjaju u dobre namjere učesnika konferencije, dva su izuzetno važna segmenta koje je ovaj skup najvažnijih ličnosti iz političkog života ispunjena: jedinstveni stavovi s porukom da Srebrenica može odašiljati i drugačije vibracije u eter, i finansijska podrška koju su najavili politički lideri iz Srbije i oba entiteta iz Bosne i Hercegovine.

Srebrenica je dobila drugu šansu. Prva je bila ona kada su se donatorska sredstva slila u Bosnu i Hercegovinu pod firmom pomoći Srebrenici i oživljavanju ovog genocidom opustošenog grada. Još se zbrajaju milioni koji su pod firmom pomoći netragom nestali. Tim sredstvima nisu upravljali Srebreničani. Nisu ta sredstva u projekte usmjeravali oni koji kroje srebreničku svakodnevnicu – oficijelna opštinska vlast. Te milione, domaće i međunarodne pomoći trošili su u ime Srebreničana oni koji su imali drugačije prioritete i afinitete.

Netom okončana Investiciono – razvojna konferencija je organizirana i izuzetno uspješno provedena zahvaljujući ideji, energiji, volji za promjenama na bolje, ažurnosti i sistematičnosti općinskih organa vlasti, na čelu sa načelnikom Ćamilom Durakovićem. Načelnik svih građana, kako se najčešće voli predstavljati, Ćamil Duraković je još u predizbornoj kampanji, kao kandidat grupe probosanskih stranaka, snažno naglašavao potrebu da se u Srebrenici prošlost ne smije zaboraviti, ali da se mora intenzivnije razmišljati o sadašnjosti radi bolje budućnosti. Odmah na početku svoga mandata, a nakon pobjede na lokalnim izborima, najavio je potrebu organizacije konferencije donatora za bolju budućnost Srebrenice. Konferencija donatora za pomoć oživljavanju srebreničke privrede koja u svom nazivu, a time i u duhu i temeljnoj poruci nema izraz donatorska, već investiciona i razvojna, pun je pogodak.

Šok koji je uspješno izazvao premijer Srbije Aleksandar Vučić, vješto krijući informaciju da je Vlada na čijem je čelu ujutro tog dana već pripremila za Srebrenicu pet miliona eura i iznoseći je prvi put na samoj konferenciji u Srebrenici, još drži načelnika Durakovića. I sve ostale, naravno. Duraković je, od prvobitnog šoka zbog obećanog iznosa i najave njegovog ekspresnog ispunjenja, prešao u fazu ozbiljne zabrinutosti s osnovnim pitanjem – kako se nositi sa izazovom koji je pred njega stavljen.

A izazov je iskreirati ozbiljne projekte u koje će efektno biti usmjeren obećani novac. Ozbiljan je to izazov za mnogo veće administracije institucija od općinske administracije ekonomski, duhovno, kadrovski, i na svaki drugi način devastirane, u ratu i poslije rata, Srebrenice. Zbog toga mora uslijediti period ozbiljnog, predanog i temeljitog rada na razradi mehanizama za brzo i efikasno raspoređivanje obećanih miliona.

Ne može niko ozbiljan ustvrditi da Investiciono – razvojna konferencija u Srebrenici nije uspjela. Mogu se kritikovati ili pod lupu stavljati namjere premijera Vučića i pozadina njegovog čina. Međutim, njegovi potezi, od odavanja počasti žrtvama genocida do javnog obećanja miliona, zasjenili su najave ostalih političara i investitora u devastiranu privredu Srebrenice i minimizirali sve druge, moguće, negativne tonove koje su neki, iz njima poznatih razloga, imali namjeru naglasiti na ovom skupu u Srebrenici.

Neprimijetno se provuklo zapažanje sitničavih posmatrača iz prikrajka kako se među značajnijim investitorima nisu prsili oni iz Turske ili islamskih zemalja na ovoj konferenciji u Srebrenici. No, ne treba sumnjati u njihove dobre namjere i želju da sudjeluju u oživljavanju posrnulog grada.

Investiciono – razvojna konferencija je dala impuls pozitivnim promjenama i dala prednost su/životu u Srebrenici koji će se krojiti u multietničkim pogonima i proizvodnim halama, a poziv s ovog skupa je otvoren za sve koji taj proces mogu i žele podržati.

Kako god, pokazalo se da Srebrenica može biti u središtu pažnje i nakon i prije 11. jula i da ovakav model oživljavanja zapuštenih i ratom devastiranih sredina u Bosni i Hercegovini može biti urnek za uspjeh. Srebrenica je zasluženo dobila drugu priliku koju niko ne smije zloupotrijebiti i podrediti skrivenim lošim namjerama. Ova šansa se ne smije propustiti.

Piše: HAZIM Karić