Broj narkomana u BiH raste zajedno sa količinom droge koja se pojavljuje u zemlji. Od prvih slučajeva narkomanije u Jugoslaviji (1965. godine) do danas, droga nemilosrdno uzima svoj danak. Do naglog porasta broja uživalaca narkotika, pa tako i lica koja prodaju drogu, u Bosni i Hercegovini je posebno došlo u periodu poslije rata

BiH: 7.500 registrovanih ovisnika „o igli“

U Bosni i Hercegovini ima oko 7.500 registrovanih korisnika „injekcionih droga“, što je za polovinu manje nego u zemljama regiona. Međutim, evidentan je porast broja mladih koji koriste marihuanu.

Problemi u porodici doveli su Igora Lončara do ovisnosti o drogama. Sa ovisnošću se borio punih deset godina. Oba roditelja su mu dugogodišnji alkoholičari, a još u osnovnoj školi počeo je zajedno s njima konzumirati alkohol. Nedugo nakon toga počeo je konzumirati droge. Znao je potrošiti i do 200 eura na dan. „Ako nisam imao drogu onda bih popio i po 5-6 apaurina, i zalio to alkoholom, onako da se ‘dozovem’ čisto“, priča Igor.

Danas je izliječen čovjek, otac dvoje djece i student treće godine Fakulteta političkih nauka. Zbog droge je izgubio mnogo. „Trebalo je proći desetak godina da shvatim da imam problem i da uistinu trebam stručnu pomoć.“

16 miliona “injekcionih ovisnika”

Igor se uspio izvući, no brojni mladi ljudi mjesece provode na klinikama i u zajedicama za odvikavanje, kao i Semin Bahtanović, koji već deveti mjesec prolazi kroz pakao. „Nekako kad se okrenem, iza sebe vidim samo prazninu. Znači ne vidim ništa. Čitavo vrijeme nisam ništa postigao, nisam ništa napravio“, kaže Bahtanović, ali i dodaje da se nada kako će uspjeti da iz borbe koju vodi izađe kao pobjednik.

Preko 300 ovisnika trenutno se nalazi na odvikavanju u različitim terapijskim zajednicama. Samo od pet do deset njih uspije se izliječiti, stoji u svjetskim zdravstvenim statistikama. „Oko 16 miliona ljudi su injekcioni korisnici droga, od kojih oko tri miliona živi s HIV-om. Gotovo svih ostalih 13 miliona je s povećanim HIV rizikom. U prosjeku jedna od deset novih HIV infekcija uzrokovana ubrizgavanjem droge!“ – kaže Klelija Balta, predstavnica UN-ovog programa za razvoj (UNDP).

Droga sve prisutnija

Bosna i Hercegovina je često na ruti trgovine drogom, koja se u posljednje vrijeme dobrim dijelom zadržava na ovim prostorima. Sadik Ametović, ministar sigurnosti BiH ističe kako je potrebno da organi u BiH posvete veću pažnju prevenciji borbe protiv zloupotrebe droga. „Svjedoci smo da u Bosni i Hercegovini svakim danom raste broj krivičnih djela, koja se odnose na zloupotrebu droga. Također, na konto negativnih kriminalnih trendova, raste i broj uživalaca opojnih droga, među kojima je sve veći broj maloljetnika“, naglašava Ahmetović.

Broj narkomana u BiH raste zajedno sa količinom droge koja se pojavljuje u zemlji. Od prvih slučajeva narkomanije u Jugoslaviji (1965. godine) do danas, droga nemilosrdno uzima svoj danak. Do naglog porasta broja uživalaca narkotika, pa tako i lica koja prodaju drogu, u Bosni i Hercegovini je posebno došlo u periodu poslije rata.

Formiranje Ureda za droge na području BiH, koji će preuzeti koordinativnu ulogu povezivanja svih mehanizama, agencija, institucija, ali i organizacija koje rade s ovisnicima o narkoticima, trebalo bi zaustaviti rastući broj ovisnika o drogi. Formiranje toga ureda očekuje se do kraja godine.

DW