Svjetska banka je u procesu finaliziranja bitnih reformi u Bosni i Hercegovini,  koje podržava putem svog programa budžetske podrške. Te reforme uključuju značajnu reformu u farmaceutskom sektoru, što podrazumijeva usvajanje revidiranog Pravilnika o lijekovima kojim se određuju maksimalne cijene lijekova.

Vođa tima Svjetske banke za projekte zdravstva jugoistočne Evrope Timothy Johnston kazao je u razgovoru za Fenu da se radi o standardnoj politici u cijeloj Evropi i regiji te da je to je nešto što se u BiH uređuje na državnom nivou.

– Prilično je jednostavno, iako se u raznim zemljama radi na različite načine. U osnovi, utvrđuju se procedure kojim se osigurava da maksimalne veleprodajne cijene lijekova na recept u BiH ne budu veće od prosječnih cijena u zemljama u regiji – pojasnio je Johnston, dodajući da vjerovatno većina stanovnika BiH već zna da u prosjeku plaćaju lijekove više nego u susjednim zemljama.

Podsjetio je da je Svjetska banka prošle godine uradila određene preliminarne analize na osnovu nacrta spomenutog Pravilnika, a koje ukazuju da bi cijene lijekova u prosjeku mogle biti smanjene za čak 20 posto.

– To bi BiH donijelo uštede od oko 56 miliona eura u cjelini, što uključuje i uštede koje bi zemlja ostvarila putem plaćanja od zavoda zdravstvenog osiguranja, ali i građani,kada plaćaju lijekove iz vlastitog džepa – objasnio je.

Stoga, ističe Johnston, Svjetska banka smatra da je ovo značajna reforma, jer, ne samo da građanima donosi uštede nego i lijekovi postaju dostupniji stanovništvu.

Naglasio je da je 2011. godine Vijeće ministara BiH usvojilo raniju verziju Pravilnika, ali da ona nikad nije bila implementirana.

– Navedeni su određeni tehnički razlozi, ali bilo je i otpora ovoj reformi. Kao rezultat toga, kada smo pregovarali o novom programu budžetske podrške, dogovorili smo da usvajanje ažurirane verzije Pravilnika bude uvjet za isplatu ove budžetske podrške – pojasnio je Johnston dodajući da su sada gotovo svi uvjeti ispunjeni, osim usvajanja ažurirane verzije Pravilnika.

Međutim, ocijenio je da je ostvaren dobar napredak te da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva, čije je sjedište u Banjoj Luci, pripremila revidirani nacrt Pravilnika, a da je stručno vijeće Agencije u novembru prošle godine odobrilo revidiranu verziju.

– Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara dao je pozitivno mišljenje, međutim, još  se čeka pozitivno mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH – kazao je, dodajući da se trenutno radi na određenim procedurama te da bi to trebalo biti završeno ubrzo, možda čak i tokom ove sedmice.

Kako je rekao, nakon što Ministarstvo finansija i trezora BiH da pozitivno mišljenje i nakon što Vijeće ministara BiH razmotri i usvoji revidirani Pravilnik, sljedeći korak je njegova implementacija.

– Pravilnik je, zapravo, već bio usvojen 2011., ali ga treba implementirati. Nadamo se da će do implementacije doći u 2017., tako da stanovništvo počne što prije ostvarivati uštede, a ne da se čeka 2018. – istakao je Johnston.

Vođa tima Svjetske banke za projekte zdravstva jugoistočne Evrope kazao je Feni da su željeli da vlasti u BiH dobiju dobre savjete o ovom tipu reformi politike te su stoga zamolili nekoliko međunarodnih stručnjaka da izvrše pregled pravilnika, a zatim su njihove komentare prenijeli Vijeću ministara BiH.

– Zaključak međunarodnih stručnjaka bio je da je Pravilnik u velikoj mjeri u skladu s praksama Evropske unije i preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, tako da je preporuka Svjetske banke bila da se ide s usvajanjem – kazao je Johnston i dodao da Vijeće ministara BiH može unijeti neke dopune, ako želi.

Napomenuo je da je razlog zašto je usvajanje Pravilnika o lijekovima odabrano da se uključi kao uvjet za program budžetske podrške je, ne samo to što će donijeti koristi stanovništvu nego zbog toga što će donijeti uštede i vladama.

Johnston je također naglasio da je ova politika samo prvi korak u reformi farmaceutskog sektora, ali da postoje i druge reforme, od kojih su mnoge u nadležnosti entiteta.

– Te reforme će dalje pomoći unapređenju, raspoloživosti i priuštivosti lijekova. A to bi uključivalo regulaciju maloprodajnih marži i načine kako bi se one mogle prilagoditi da se apoteke stimuliraju da prodaju jeftinije lijekove, a ne skuplje – naveo je Johnston.

Iako se radi tek o prvom koraku, Johnston ističe da Svjetska banka smatra da je to bitan korak te stoga potiču Vijeće ministara BiH da usvoji ovu reformu.

– Svakako se nadamo da će se ona ostvariti, a od bh. vlasti smo dobili određena uvjeravanja da će obaviti daljnje razgovore, nakon što budu revidirane procjene troškova – kazao je.

Svjetska banka, istakao je, vidi da, generalno, kao dio Reformske agende, u BiH postoji opredijeljenost za implementaciju reforme sveukupnog zdravstvenog sektora, a čemu će pružiti podršku, kako u smislu stručnih savjeta, tako i finansijsku podršku.

Stoga, zaključio je, na ovu „reformu lijekova“ Svjetska banka gleda također kao prvi korak u široj reformi zdravstvenog sektora, na čemu ima još dosta da se radi.