Kalesija -2°

Bosansko perspektivno čudo u Konjević polju kod Bratunca.Povratnici ledinu pretvaraju u tvornicu

Senad Omerović (43) iz Novog sela kod Zvornika, sa susjedom Safetom Rizvićem (41) iz Kamenice i Mehom Alićem (43) iz Hrnčića kod Konjević polja u ovom – po Fati Orlović poznatom povratničkom mjestu u Podrinju – prave „perspektivnu Bosnu“.

Ova tri povratnika, svojom domišljatošću, ledinu polako pretvaraju u tvornicu hrane. Ne podupiru ih – inače uglavnom sterilini BH političari – ne uzimaju ni preskupe lihvarske kredite od banaka i mikrokreditnih organizacija, ali uz pomoć humanitarnih organizacija, ova trojka radom i pameću razvija biznis vrijedan pažnje. Zasad imaju tri plastenika po 300 i jedan od 100 kvadratnih metara. Ali, idu dalje…

„Biznis sa plastenicima počeli smo u jesen 2009. godine. Tada smo zasadili 10.500 struka salate, što smo do aprila naredne godine prodali. U proljeće 2010. godine zasadili smo po 1.200 struka paradajza, paprika i krastavaca. U plastenicima smo proizveli 15 tona pomenutog povrća, koje smo do prvog decembra prodali i ostvarili prihod od oko 15.000 maraka. Od toga 90 posto smo kupcima isporučili na samom imanju, jer nam ovdje dolaze radi kupovine, a samo oko 10 posto smo vozili do kupaca“, priča nam Senad Omerovič, koji je neformalni lider ovog projekta.

U decembru ove zime, pod tri plastenika su zasadili 5.500 struka salate, a na 350 kvadrata špinat, dok su u lijehe zasadili oko 200 kilograma luka. Ovi vrijedni povratnici – biznismeni kažu da od zimske proizvodnje nema neke koristi, ali je forsiraju radi komintenata.

Senad Omerović, inače elektrotehničar, 2001. godine se iz F BiH vratio u Novo selo. Bio je član udruženja „Prosvjetitelj“, a od 2007. godine je postao koordinator malih poduzetničkih projekata u sferi poljoprivrede. Uređivao je i WEB stranicu udruženja. Kaže da je dugo razmišljao, kako da pokrene biznis bez dovoljno kapitala.

„Za te dvije godine dok sam bio koordinator, puno sam naučio. U svijetu je sve manje hrane i to me je opredijelilo da se posvetim poljoprivredi, tačnije plasteničkoj proizvodnji. Shvatio sam da je Konjević polje raskršće puteva, da ima plodne parcele. Pošto ovdje nemam zemljišta, odlučio sam se da parcele uzmem u zakup. Tako sam i počeo sa komšijom Rizvićem“, priča nam Senad Omerović o motivima, koji su ga opredijelili za proizvodnju hrane u Konjević polju.

Omerović nam objašnjava da je prvo sa Safetom Rizvićem

zakupio 15 dunuma oranice. Potom im se pridružio i Meho Alić. Osigurali su početni kapital, ali je trebalo puno više. Kontaktirali su i humanitarne organizacije. Sarajevska filijala „Muslim aida“ iz Velike Britanije donirala im je tri plastenika po 300 kvadratnih metara. Omerović je donio i svoj raniji plastenik od 100 kvadrata. Sa tim potencijalima su počeli proizvodnju u jesen 2009. godine. Organizacija BHB im je donirala tzv. „Austrijsku kuću“, koju su na imanju uredili za smještaj. Nakon jedne posjete, njihovim projektom i marljivošću je bio zadivljen i šeik Mohamed al Faresi, pa im je kupio rashladnu komoru.

Biznis se počeo širiti pa su tri kooperanta zakupljivali dodatne parcele zemlje, koje pravi vlasnici zapuštaju, ili žive u drugim prostorima. Sada već obrađuju 25 dunuma zemlje Bege Mehmedovića, koji radi u Švicarskoj. Njemu plaćaju zakup. Šerifa Mehmedović im je besplatno ustupila 12 dunuma zemlje za proizvodnju sijena. Nedavno su i od Murata Mehmedovića preuzeli četiri dunuma močvarne zemlje na rok od 10 godina, koju sada kultivišu – isušuju i krče. Prošle godine ova neobična trojka je zasadila 6.000 struka jagoda i 2.500 malina. Prvi rod jagoda očekuju ove godine, ali…

Plastenička proizvodnja nam je zasad glavna, ali mi širimo proizviodne programe. Osim jagoda i malina, prošle godine smo na jednom dunumu zemlje „svaštarili“. Tu smo zasijali patlidžane, boraniju, grah, mrkvu, malo krompira i lubenica. Sve smo i to prodali. Ovog proljeća ćemo znatno uvećati parcele zasijane povrćem. U ovoj godini ćemo pokrenuti nove projekte i zaposliti još četiri povratnika. Do kraja ove godine, vjerovatno ćemo osnovati i registrovati zemljoradničku zadrugu, za koju ima potrebe u Konjević polju“, najavljuje Senad Omerović.

Omerović, Rizvić i Alić najavljuju da im je projekt – mini mljekarstva glavna preokupacija u ovoj godini. Kako i zašto, opet objašnjava Omervić.

„Mi imamo dvije proizvodnje tokom kalendarske godine i moramo trošiti puno đubriva. Prošle godine smo platili 1.200 maraka za oko 100 tona stajnjaka. Njime smo đubrili oko 15 dunuma parcela zasijanih povrćem. Ove godine ćemo na 10 dunuma otvorenog prostora zasijati povrće. Hoćemo da proizvodimo zdravu hranu i treba nam mnogo stajnjaka. Zato smo već počeli izgradnju montažne štale koja će imati oko 100 kvadrata. Za početak ćemo nabaviti pet visokomliječnih muznih grla. Imaćemo mlijeko za tržište i stajnjak za plastenike i proizvodnju povrća. O kravama će se brinuti veterinar, kojeg moramo zaposliti po otvaranju mini farme“, najavljuje Omerović.

Ova trojka koja ima viziju da do kraja godine osnuje zemljoradničku zadrugu, najavljuje i nove projekte, a sve ambicije vežu za parcele koje drže pod zakup. Oni zapuštene ledine pretvaraju u tvornicu, te najavljuju zapošljavanje novih radnika. Oni su tvorci novog duha i mogu služiti za primjer i političarima i svim građanima, pogotovo brojnim „ublehama“, koje imaju prirodne potencijale, a stalno čekaju humanitarnu pomoć, iliti „sadaku.“

U mašine uložili oko 30.000 maraka

„Mi smo zahvalni donatorima, ali nismo samo čekali pomoć, već smo se u biznisu prvo oslonili na vlastita pleća. Za mašine – motokultivatore, kosilice, pumpe za vodu, izgradnju infrastrukture na parcelama, uložili smo oko 30.000 maraka. Rijeka Jadar je udaljena samo 200 metara od nas, ali mi kopamo treći bunar za navodnjavanje, jer kada Rudnik u Milićima u Jadar istresa crveni mulj, tu vodu ne možemo koristiti za navodnjavanje“, objašnjava nam Senad Omerovic

Rada nema gdje ima politike

„Politika? Stranke? To me ne interesuje. Političari ne mogu i ne žele da riješe probleme države, kako bi riješili moje. U šali imam običaj reći da sam radikalna stranka povratnika. Oko toga se moramo svi organizovati. Ja sam sretan i ponosan što živim u svojoj kući. Ne čekam milostinju već radim. Naša politika bi morala biti povratak i rad, ali u F BiH prave probleme jer onim  Bošnjacima koji tamo ostaju, daju povlastice, kao što to rade i u RS-u Srbima, koji se ne vraćaju u F BiH. Ja nisam nikog pitao da se vratim, već sam to učinio sam. Oni koji žele, nemaju problema da se vrate“, kaže nam  Senad Omerović.

(Istočna Bosna)

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

    Ukoliko imate više informacija o temi ili nam želite prijaviti grešku možete nas kontaktirati i na e-mail: ntv@neon.ba.

    Komentari

    Kalesija: Otvorena savremena benziska pumpa i autobuska stanica, inves …

    Bolji uslovi za pacijente Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli

    Schmidtova poruka vlastima: O standardima OSCE-a i nadležnostima CIK- …

    Liga mladih KSTK: Juniori kalesijske Bosne bore se za titulu prvaka

    Što oči vide, to ruke naprave: Malik pravi istinska remek djela od d …

    Uprava policije MUP TK-a: Tokom vikenda iz saobraćaja isključeno uku …

    CLOSE
    CLOSE