BiH zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije, a neki od indikatora koji to pokazuju su najduže procedure registracije biznisa, namanji broj malih i srednjih preduzeća na hiljadu stanovnika i najnerazvijenija poduzetnička infrastruktura, ocjena je iz istraživačke studije o stanju i perspektivama privrednog i socijalnog razvoja lokalnih zajednica u KS-u

straživačku studiju napravili su zajednički Ismeta Mameledžija i Ismar Hadžiosmanović i objavili u njihovoj knjizi “Konkurentnost lokalne zajednice kroz razvoj privrede i e-Uprave”, koja je nedavno promovisana u Sarajevu.

Autori su našli da su glavne prepreke za razvoj malih i srednjih preduzeća trenutno stanje regionalne i lokalne infrastrukture, neadekvatan obrazovni sistem, sporost u donošenju stimulativnih propisa i njihova primjena, nepristupačnost izvorima finansiranja, proces registracije privrednih subjekata i drugo.

Posebnu pažnju i vrijednost ove knjige predstavljaju segmenti koji govore o malim i srednjim preduzećima, e-Upravi i rezultatima istraživanja provedenog u četiri gradske općine.

Ukupna poslovna infrastruktura u Sarajevu, kako je pokazalo istraživanje, nije dovoljno razvijena, posebno u pogledu saobraćajne infrastrukture. Oko 90 posto subjekata male privrede je u privatnom sektoru. Dominantna djelatnost u odnosu na proizvodnju je trgovina i ugostiteljstvo.

Posmatrajući izvještaje o jednostavnosti poslovanja Svjetske banke, autori zaključuju da 116. mjesto BiH na rang listi od 183 zemlje nije kompetativno.

“Zbog razuđenosti vlasti i prenosa nadležnosti, koje se poklapaju između općina i kantona, te nedorečenog zakona, mnoge aktivnosti nisu poduzete ili nisu do kraja izvršene u vezi podrške lokalnom biznisu”, ističu autori.

No, nestabilnost politike i neefikasna vladina birokratija drže vrh najproblematičnijih faktora poslovanja u BiH.

Autori podsjećaju da Evopska unija obavezuje zemlje članice na implementaciju 20 osnovnih servisa javne uprave kao punih elektronskih servisa. U BiH još nije moguće provoditi elektronske servise na nivou općina jer ovlasti sa viših novoa vlasti nisu spuštene do nivoa općinskih, pogotovo u Federaciji BiH gdje postoje federalni, kantonalni i općinski nivo vlasti.

Zabrinjavajući i poražavajući podatak je onaj o finansijskim sredstvima koja se ulažu u obuku IT kadrova, a pod se misli na informatičke kurseve, IT seminare i slično. Prema podacima ovog istraživanja iz četiri sarajevske gradske općine, taj iznos je nula u periodu 2008.-2011. godina.

Web stranice općina nisu prevedene ni na jedan od svjetskih jezika. Uvođenjem e-Uprave ostvaruje se veća fleksibilnost, ušteda i integrisanje.

Na osnovu činjenice da e-Uprava skraćuje vrijeme obrade zahtjeva, kako ističu autori, omogućava se općinama da uz efikasniji rad i smanjenje vremena postanu profesionalnije u pružanju usluga.

“Smatramo da se radi o interesantnom pokušaju kombiniranja dviju naizgled nespojivih tema, te da knjiga predstavlja vrijednu zajedničku istraživačku studiju o stanju i perspektivama privrednog i socijalnog razvoja lokalnih zajednica u KS-u”, kazala je Feni autorica Ismeta Mameledžija.

Tokom 2009. i 2010. organiziran je zajednički postdiplomski studij Ekonomskog i Fakulteta političkih nauka u Sarajevu pod nazivom “Menadžment u razvoju lokalnih zajednica”. U okviru tog studija, kako su istakli njihovi profesori i mentori, s prepoznatljivom istraživačkom samostalnošću istakli su se Ismeta Mameledžija i Ismar Hadžiosmanović.