Troškovi plata za zaposlene u javnom sektoru u BiH, posmatrani kroz udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) zemlje, jedni su od najvećih na području Evrope i centralne Azije, otkriva izvještaj Svjetske banke “BiH – Pregled javnih rashoda i institucija”.

U dokumentu se navodi da je u prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 odsto BDP-a u 2006. na 13,1 posto u 2011. godini.

Prema podacima iz 2010. godine, kada je potrošnja na plate činovnika u BiH iznosila 12,9 posto BDP-a, u drugim zemljama Evrope, izuzev Slovenije, bila je niža i kretala se od 5,6 posto u Makedoniji do 11,9 posto u Letoniji.

Važno je napomenuti da analizirani javni sektor ne obuhvata zdravstvene radnike s obzirom na to da se ne finansiraju iz budžeta već iz fonda zdravstvenog osiguranje, niti radnike državnih preduzeća.

U prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 posto BDP-a u 2006. na 13,1 odsto u 2011.

Navodeći da je tokom većeg dijela navedenog perioda rast potrošnje na plate bio veći od rasta prihoda, analitičari Svjetske banke ocjenjuju da je to u sve većoj mjeri neodrživo u svjetlu izgleda za ekonomski rast u predstojećim godinama, prenose Nezavisne novine.

Do rasta potrošnje na plate uglavnom je došlo zbog povećanja ličnih dohodaka u proteklom petogodišnjem periodu, ali i zbog povećanja broja zaposlenih  koje se, navode, uprkos krizi  dešavalo u 2009. i 2010, a u RS i u prošloj godini.

Procenat građana zaposlenih u javnom sektoru (3,5 posto), kako se ocjenjuje, nije prevelik, ali su zato plate velike u poređenju s prosječnom platom.

“Iako udio u stanovništvu nije velik u poređenju sa drugim manjim zemljama u Evropi i centralnoj Aziji, u svjetlu malog učešća radne snage na tržištu i velike nezaposlenosti u BiH, zaposleni u javnom sektoru (isključujući državna preduzeća i zdravstvene radnike) čine relativno velik udio u radnoj snazi (11 posto) i ukupnoj zaposlenosti (19 posto)”, ističe se u izvještaju.

U Svjetskoj banci ukazuju da se visina plata razlikuje po nivoima vlasti, kao i između državnih službenika i drugih kategorija zaposlenika u javnom sektoru. Na nivou BiH se, ukazuju, posebno dobro plaća osoblje na višim nivoima, dok FBiH isplaćuje veće plate nego RS.

Kako navode, plate i naknade se čine prekomjernim na najnižim nivoima platne skale u administraciji na nivou države i FBiH, daleko prelazeći nivo plata u privatnom sektoru za ekvivalentna radna mjesta.

Srna